Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka

 
Hrvatska se često u medijima, posebno stranima, predstavlja kao zemlja tisuću otoka. To je ona vanjska, turistička slika. U toj slici sunce vječno sja, more je kristalno plavo, a na otocima žive simpatični domoroci vazda spremni došljaka ponuditi domaćim vinom ili svježe ubranim smokvama. Uz to što je lažna, kao što turističke razglednice obično jesu, ova slika ne govori ništa o problemima koje naši otoci imaju, a kojih je sva sila. Od onih infrastrukturnih (komunikacija s kopnom, međusobna povezanost, vodovod, kanalizacija, ceste, bolnice…), preko toga da mladi napuštaju otoke te da se po njima neki novi investitori razmeću betonom. K tome su veći dio godine zaboravljeni, sjetimo ih se tek kada se približi ljeto. Jednako tako, tradicija naše „otočke“ književnosti je bogata, ali i nedovoljno poznata.  

Što su nama otoci danas i koliko nam znače, može li otočanin ikada otići s otoka ili otok uvijek ostaje u njemu? Kako pišu ljudi s otoka i što im otoci znače kada su daleko od njih? Je li različita usamljenost na otoku i na kontinentu i zove li ih otok kada su daleko? Na ova će pitanja pokušati odgovoriti troje izuzetnih pisaca, bodula koji su zatočeni na privremenom radu u Zagrebu iako su im srca, lako je moguće, i dalje na Braču, Visu i Korčuli. (A. Š.)

Gosti:
Sanja Baković (Bol, Brač),
Lara Mitraković (Komiža, Vis),
Darko Šeparović (Vela Luka, Korčula)

Urednik i voditelj Književnog petka:
Andrija Škare

Tribina će iznimno početi u 19 sati!