Književni prijevodi i kultura

Knjižnica Božidara Adžije obilježava Mjesec hrvatske knjige 2023. godine izložbom Književni prijevodi i kultura. Izložba tematski prati ovogodišnju manifestaciju pod nazivom Književnost bez granica!, praćenu sloganom Nek' ti riječ ne bude strana(c)…, a posvećenu prevoditeljima, odnosno književnom prevođenju.

Iako se na prvi pogled pojmovi kulture i prevođenja podrazumijevaju i čine nekonfliktnima, oni su prilikom postupka prevođenja nekog književnog teksta izvorne kulture i jezika u ciljanu u veoma dinamičnom, mogli bismo čak reći antagonističkom odnosu. To se posebice odnosi na svojevrsnu značenjsku napetost između jezika i kulture izvornog i ciljanog jezika.

U tom je smislu svako jezično prevođenje istovremeno i kulturno prevođenje kojega je osnovna pretpostavka fenomen interkulturalnosti. Drugim riječima, da bi prevođenje iz jedne kulturne matrice u drugu bilo moguće potrebna je jedna zajednička interkulturna potka na temelju koje je međusobno razumijevanje kultura uopće izvedivo.

Ova izložba pokušava rasvijetliti tu finu, ponekad neprimjetnu dimenziju uspješnih prijevoda koja uvijek postoji prilikom jezičnog suodnosa dviju kultura i o kojoj iskusni prevoditelji neizostavno moraju voditi računa da bi njihov konačni uradak imao puni smisao.   
Pri tome nam može pomoći i naš katalog.

Interkulturalnost, jezik i prevođenje

Autori Samovar, Porter i McDaniel u knjizi Komunikacija između kultura navode da se svaka kultura sastoji od pet elemenata: povijesti, religije, vrijednosti, društvenih organizacija i jezika. Oni također navode pet temeljnih obilježja koja mogu biti zajednička svakoj kulturi, a ta obilježja pokazuju da se kultura uči i dijeli između pripadnika neke zajednice, da se razumijevanje kulture temelji na simbolima te da je kultura dinamična.
Dinamičnost kulture odnosi se na proces koji se stalno razvija, izgrađuje i dograđuje u društvenim interakcijama, dok se njezino obilježje kao integriranog sustava odnosi na težnju uključivanja svih promjena u ponovno uspostavljenu cjelinu. Jezik, osim što je jedan od temeljnih elemenata neke kulture, on je i svojom strukturom zajednički svim kulturama, jer se na njemu temelji društvena komunikacija, odnosno bez njega ona ne bi bila moguća i ostvariva. Istovremeno jezik se smatra glavnom metodom i sredstvom prenošenja jedne kulture u drugu, jer jezična djelatnost pripadnicima neke kulture omogućuje razmjenu „ideja, osjećaja i informacija“.

Stoga, bilo da kulturu svog društva pojedinci usvajaju učeći je kroz usmenu tradiciju (priče, poslovice, mitove, legende), kroz umjetnost (slikarstvo, književnost i drugo) ili pak putem masovnih medija (internet, televizija, tisak i drugi), uvijek se ta interakcija ostvaruje kroz jezičnu djelatnost. Drugim riječima, bilo koja govorna, neverbalna ili druga komunikacija ne bi bila moguća da ne postoji jezik te komunikacije te da on nema simboličku ulogu. Interpretativna razina pojedinih značenja tih simbola počiva na razini konsenzusa pojedine zajednice ili šireg društva te će njihovo tumačenje ovisiti o cjelokupnom kulturnom kapitalu (ne)pripadnika te zajednice. Pojedini simboli dobivaju smisao u odnosu na sam kontekst interakcijskog procesa u kome akteri pokušavaju kroz interpretaciju jezika simbolima pridati određena značenja te tako oblikovati svoj pogled na stvarnost. Interpretacija pojedinih značenja simbola ovisi i o samom tijeku interakcijskog procesa, odnosno elementima koji ga čine. Učeći i usvajajući vlastiti jezik pojedinac uči i usvaja temeljne obrasce ponašanja svog društva ili kako to navode autori Jugo i Tomić „jezik je osnovno sredstvo pomoću kojeg ljudi osiguravaju funkcioniranje društva.“

Interkulturalizam i multikulturalizam različite su kulturne prakse kojima pojedina multikulturna društva nastoje artikulirati svoju kulturnu različitost. Temeljne interkulturne vrijednosti su tolerancija, poštovanje i uvažavanje drugih i drugačijih, uvažavanje dostojanstva svakog čovjeka, poštivanje ljudskih prava i demokratskih načela te vladavine prava. Sloboda izražavanja, jednakost, rodna ravnopravnost te izostajanje bilo čije dominacije temeljne su vrijednosti interkulturne komunikacije te interkulturnog dijaloga.

U tom smislu prevođenje kulturalnih figura iz jednog jezika i kulture u drugu mora se temeljiti na tim vrijednostima da bi neki prijevod uopće uspio. Bez pokušaja da se te različite kulturne forme adekvatno prevedu iz jednog jezika u drugi, teško da možemo govoriti o uspjelom i funkcionalnom prijevodu.
S druge strane, svaki uspješni jezični i kulturalni prijevod u velikoj mjeri doprinosi razumijevanju među kulturama i samim svojim postojanjem širi postojeće interkulturno polje značenja.   

Zato vas pozivamo da posjetite izložbu knjiga o interkulturnim vrijednostima koje se prenose vrijednom prevoditeljskom djelatnošću. Prevodeći tekstove s jezika pripadnika različitih kultura, prevoditelji nam prevode i dijelove njihovih bogatih kultura.


Literatura:

1. Abercrombie, Nicholas; Hill, Stephen; Turner, Bryan S. Rječnik sociologije. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2008.
2. Crespi, Franco. Sociologija kulture. Zagreb : Politička kultura, 2006.
3. Eagleton, Terry. Ideja kulture. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2014.
4. Eagleton, Terry. Kultura. Zagreb : Naklada Ljevak, 2017.
5. Fishman, Joshua A. Sociologija jezika: interdisciplinarni društvenonaučni pristup jeziku u društvu. Sarajevo : Svjetlost, 1978.
6. Giddens, Anthony; Birdsall, Karen. Sociologija. Zagreb : Nakladni zavod Globus, 2007.
7. Griswold, Wendy. Cultures and societies in a changing world: 4th ed. Thousand Oaks, Calif. : SAGE Publications, c2013.
8. Kapuscinski, Ryszard. Drugi. Zagreb : TIM press, 2021.
9. Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja / glavni urednik Emil Heršak. Zagreb : Institut za migracije i narodnosti : Školska knjiga, 1998.
10. Mesić, Milan. Multikulturalizam: društveni i teorijski izazovi. Zagreb : Školska knjiga, 2006.
11. Perotti, Antonio. Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb : Educa, 1995.
12. Pratt, Mary Louise; Manley, Ron G.; Bassnett, Susan. Intercultural dialogue. London : British Council, 2004.
13. Putnik, Marina. Knjižnice i kulturna različitost : uloga narodnih knjižnica u promicanju interkulturnih vrijednosti u Republici Hrvatskoj : doktorski rad. Zadar : Sveučilište u Zadru, 2019.
14. Samovar, Larry A.; Porter, Richard E.; McDaniel, Edwin R. Komunikacija između kultura. Jastrebarsko : Naklada Slap, 2013.
15. Saussure, Ferdinand de. Tečaj opće lingvistike. Zagreb : ArTresor : Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2000.
16. Škiljan, Dubravko. Pogled u lingvistiku. Rijeka : Naklada Benja, 1994.
17. Tomić, Zoran; Jugo, Damir. Temelji međuljudske komunikacije = Foundations of human communication. Mostar : Sveučilište u Mostaru ; Zagreb : Synopsis : Edward Bernays University College, 2021.