Krešimirov trg, Krešimirov Grad

U prostoru otvorenog pristupa Knjižnice Božidara Adžije otvorena je izložba povodom Mjeseca hrvatske knjige 2016. i u čast obilježavanja 950 godišnjice prvog spomena grada Šibenika. Zgrada Radničke komore, u kojoj se nalazi Knjižnica Božidara Adžije, dominira Trgom kralja Petra Krešimira IV. najvećim zagrebačkim perivojnim trgom, zahvaljujući efektnoj zaobljenoj fasadi. Na prostorima Hrvatske prvi je to potpuno planski trg, planiran je u duhu modernističkoga, funkcionalnoga grada i ima svoje značenje ne samo u lokalnom nego i u internacionalnim okvirima kao jedna od najvažnijih cjelina zagrebačke moderne.

Šibenik, smješten nedaleko ušća rijeke Krke, jedan je od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu. Pretpostavlja se da je bio utemeljen u doba kneza Domagoja u IX. st. Isprva se razvijao kao utvrda sa starijim predgrađem na području Dolca i mlađim na istočnoj strani kaštela, gdje je u XII. st. sagrađena crkva sv. Krševana, oko koje se poslije razvila jezgra srednjovjekovnoga grada. Prvi spomen nalazi se u ispravi kralja Petra Krešimira IV. od 25. XII. 1066., kojom je kralj poklonio slobodu benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru. Upravo u to doba došlo je do jačanja Šibenika, u okviru kraljeva nastojanja da uz pomoć hrvatskih gradova stvori protutežu romanskim gradovima bizantske Dalmacije.

Krešimirov Grad nazvan je tako po kralju Petru Krešimiru IV, jednom od najslavnijih hrvatskih vladara, koji je osnažio jedinstvo hrvatske države i koji je bio prvi vladar komu je u suvremenim izvorima potvrđena titula kralja Hrvatske i Dalmacije. Nakon što je Bizant ustupio kralju Krešimiru IV. dalmatinske gradove i otoke "regnum Dalmatiae et Chroatiae" nije bio samo formalni naslov, nego je označavao jedinstveni političko-upravni teritorij.