Krkini svjetlopisi

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Javnom ustanovom "Nacionalni park Krka", u Mjesecu hrvatske knjige 2017. godine, pripremila je izložbu Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča. Svaka od priča simbolično je vezana uz jedan od Krkinih slapova i donosi drukčiji pogled na Krku i prostor kojim ona protječe, nastojeći, između ostaloga, obuhvatiti njezinu vrijednost, povijest kraja kojim prolazi, umjetnike koje je nadahnula te stanovništvo na koje je utjecala, a kojima je i posvećena. Izložba se sastoji od 38 plakatnih listova, a za potrebe izlaganja u prostoru Knjižnice Sesvete, u galeriji Obločec, odabrali smo 16 listova.

Pozivamo vas na likovnu radionicu Krkini svjetlopisi, koja će se, u sklopu naših redovnih kreativnih radionica, održati u srijedu 25.5.u 18 sati. Nakon razgledavanja izložbe u Galeriji Obločec i uvodnog razgovora, slikat ćemo najpoznatije lokalitete NP Krka.

Iz kataloga izložbe:
NAŠA PRIČA O KRKI ILI KAKO JE NASTALA IZLOŽBA O RIJECI
Posebnost slapova Krke postala je u pisanim zapisima općim mjestom, pa je, zahvaljujući pronositeljima njezina recepcijskog odjeka, u kartu Europe upisana kao prepoznatljivi topos. U istu rijeku, Heraklitovim riječima, nije moguće zakoračiti dvaput; stoga smo u nju zakoračili sedmerostrukim korakom, pokušavši joj se približiti izborom sedam mogućih pristupa – okom etnologa, arheologa, povjesničara, umjetnika, geografa, stanovnika njezinih obala, današnjeg posjetitelja. Krka u oku istraživača: rijeka u sedam priča – jedan je od mogućih pogleda na zadanu temu koji u sebi nosi mogućnost izbora, otvarajući prostor različitim vrstama istraživanja. U mnogostrukosti pogleda na nju ogleda se kolaž mnogostrukosti njezinih lica zbog raznobojnosti leće kroz koju smo je propustili. Listajući literaturu, osvijestili smo da je knjiga dojmova u podnožju njezinih slapova poodavno otvorena. Nasljedujući otprije istraženo, pripremajući izložbu, poprimili smo ulogu patuljaka na leđima divova, pokušavajući unutar zadanoga prostorno-vremenskoga izložbenog okvira ponuditi i svoj pogled. Na primjeru Krke dogodila se zamjena uloga subjekta i objekta. Krka, objekt promatranog, promeće se temeljem pisanih tragova i u živi lik kao pamtitelj dojmova svojih posjetitelja. Učinivši je značajnom činjenicom posjeta, znamenite su se osobe, pronoseći glas o njoj u krajeve iz kojih su doputovali, upisale u krug osoba koje su značaj stekle ne samo po tragu koji su ostavile u kulturnoj povijesti naroda iz kojeg potječu već i činjenicom posjeta rijeci koja ih poput poveznice zbližava s drugim (znamenitim) osobama koje su je pohodile. Ustupajući značaj rijeci zvanoj Krka, izložba utjelovljuje njezin lik na način drugačiji od otprije susretanih; osim što je subjekt izložbe, postaje i medij kroz koji je moguće propustiti priču o osobama koje su u kulturološkoj povijesti ostavile traga. Posežući za metaforom otvorene knjige sa sedam poglavlja-slapova, opredmećenu riječju i slikom, razli(sta)t ćemo Krku duljinom njezinih korit(c)a. Sonja Martinović, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Autori tekstova izložbe su: Sonja Martinović, dr. sc. Željko Miletić i Dobrila Zvonarek.
Autori fotografija su Mario Romulić, Dražen Stojčić, Darko Čižmek, Sonja Hrelja, Kažimir Hraste, Robert Ravnić i Dobrila Zvonarek


Za one koji žele znati više:

• Virtualna izložba: Prošlost i sadašnjost Krke
• Zelena pitalica : Krka
• Digitalna zbirka NSK : Krka nekad i sad
• Nacionalni park Krka

Izložba je priređena u okviru projekta Zelena knjižnica.