Kultura s kulturom : Planina iznad grada

Kultura s kulturom je program u suradnji Državnog arhiva u Zagrebu i Knjižnice Prečko u kojem prezentiramo fond Knjižnice Prečko te izložbe Državnog arhiva u Zagrebu, informativno-dokumentarnog karaktera, nastale na temelju gradiva pohranjenog u Državnom arhivu u Zagrebu. 

Sedma gostujuća izložba u sklopu programa Kultura s kulturom je izložba Planina iznad grada. Autorice su: Mihaela Barbarić i Lea Kasabašić. Pogledajte GALERIJU

2024. godine, povodom Međunarodnog tjedna/dana arhiva Državni arhiv u Zagrebu je u skladu s nacionalnom temom „U planine“, postavio prigodnu izložbu „Planina iznad grada“. Izložba tematski obuhvaća raznovrsne teme vezane uz Medvednicu, korelaciju odnosa glavnog grada Zagreba i planine koja se nad njime uzdiže. Prezentirano je najvećim dijelom gradivo iz Državnog arhiva u Zagrebu, no uključeno je i gradivo iz drugih baštinskih ustanova te autorska djela slikara i fotografa. Izložba je namijenjena širokoj publici; od učeničke i studentske populacije, turistima, planinarima, rekreativcima i ostalim zainteresiranim građanima.

U srednjoeuropskom području kojim dominiraju veliki planinski lanci, planina iznad grada nije rijetka pojava, ali planina iznad glavnog grada je rijetkost. Ta specifičnost koju Zagreb posjeduje u vidu stapanja jedne europske metropole s planinom, temelj je razvoja suživota grada i planine, planine i grada. Državni arhiv u Zagrebu, riznica je pisane riječi i slike koje svjedoče o odnosu Zagreba i Medvednice kroz stoljeća. Okosnica izložbenog koncepta bila je napraviti presjek tema koje obilježavaju korelaciju Zagreba i Zagrebačke gore. 

Izložbeni postav koncipiran je u 10 izložbenih cjelina
1. Grad ispod planine
2. Grad na planini
3. Podzemlje planine
4. Gospodarstvo u planini
6. Utočišta u planini
7. Pogled s planine
8. Zimske radosti u planini
9. Odmor u planini
10. Vjera u planini

Kroz navedene cjeline i 143 predstavljene izložbene jedinice, zamisao je bila prikazati najvažnije aspekte života i povijesnog razvoja planine, od geografske korelacije s glavnim gradom preko grada Medvedgrada koji je nastao na planini do geološkog razvoja i morfološke strukture koja je direktno utjecala na razvoj sekundarnih djelatnosti zagrebačkog kraja (rudarstvo, šumarstvo i građevinarstvo) te beneficija koje nudi "planinski" park prirode uz Zagreb.
Posebno je kroz cjelinu "Zdravlje (i ljubav) u planini obrađen segment blagotvornosti koje nudi svjež planinski zrak i njegov utjecaj na liječenje plućnih bolesti što je direktno utjecalo na osnivanje sanatorija Brestovac na Medvednici, a dotaknuli su se i poznate zagrebačke ljubavne priče između Ljerke pl. Šram i Milivoja Dežmana koja je neraskidivo povezana s događajima oko osnivanja Brestovca. Obrađeni su i ostali objekti na Medvednici: planinarski domovi, drvena i željezna piramida, TV toranj i žičara kao prepoznatljivo transportno sredstvo. Prikazane su i zimske skijaške radosti u planini te turistički aspekt Medvednice koja je preko stotinu godina omiljeno izletište Zagrepčana.


izvor: daz.hr