Kultura s kulturom : Zagrebački biciklistički vremeplov
Zagrebački biciklistički vremeplov
Izložba se sastoji od sedamnaest panoa koji prikazuju razvoj bicikla, biciklizma i biciklističkih društava u Zagrebu. Nastala je u suradnji arhiva, Tehničkog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog športskog muzeja i knjižnica. Povijesni prikaz se sastoji od originalnih fotografija od 1880. godine nadalje, pravila i voznih propisa, prvih biciklističkih utrka, dopisa društva biciklista Gradskom poglavarstvu o održavanju međunarodne utrke, znački Saveza hrvatskih biciklista.
Preteča bicikla nastala je u Njemačkoj 1817. godine, a patentiran je 1819. godine. Izradio ga je barun Karl von Drais. Nazivao se Draisine, nije imao pedale, već se pokretao odgurivanjem nogama od tla.
Bicikl koji se pokretao pedalama, napravio je škotski kovač Kirkpatrick Macmillan, 1839. godine, ali je pogon bio na stražnji kotač. Sljedeću fazu u razvoju bicikla obilježio je Pierre Michaux, Pariz 1861. godine jer je napravio popularni „kostolomac“ kojem su pedale okretale prednji kotač. Prvim suvremenim biciklom smatra se Starleyev model iz 1885. godine. Osnovni koncept je ostao, ali se s vremenom usavršavao oblik i materijali od kojih su izrađivali bicikle.
Ladislav Beluš, trgovac, prvi je donio bicikl u Zagreb i to 1867. godine, nakon velike izložbe u Parizu, model velociped - dvokolica Michaux. Nekih dvadeset godina kasnije, osniva se Prvo hrvatsko društvo biciklista, 26. lipnja 1885. godine. Taj datum se uzima kao početak biciklizma u Hrvatskoj. Promovirali su kultiviranu vožnju gradom i izlete u okolicu Zagreba. Iste godine tiskaju Pravila i Vozni propisi. Dvije godine kasnije, od strane Hrvatskog sokola, osniva se i drugo biciklističko društvo Klub biciklista Hrvatskog sokola. Osnivanje biciklističkih društava nastavlja se i sljedećih godina. Sokol je prvo biciklističko kružno trkalište (333 m) izgradilo 1891. godine na ciglani kod Vojničke ceste (Roosveltov trg) gdje je održano prvo prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na 5000 m. Klub biciklista Hrvatskog sokola svoje je novo trkalište uredio u Maksimiru (ugao Maksimirske ceste i Svetica), 30. svibnja 1897. godine. Slaveći desetu godišnjicu postojanja, organizirali su međunarodnu utrku na kojoj su sudjelovali biciklisti iz Ljubljane, Graza, Praga, Beča i Budimpešte. Biciklističke utrke bile su poprilično popularne u društvenom životu Zagreba.
Utrke su bile uređene pravilima, dobro organizirane, popraćene programima poput koncerata, zajedničkih objeda, završnim svečanostima te dodjelom nagrada.
Najznačajnija imena biciklizma prve polovine 20. stoljeća, na području Hrvatske, ali i međunarodno, svakako su Emil Meniga i Franjo Gregl. Zbog velike popularnosti biciklizma, počinju se otvarati prve trgovine, radionice, servisi i tvornice bicikala čime se utjecalo i na gospodarstvo Zagreba. Prva hrvatska tvornica dvokolica je Kroatia, Ivana Dirnbachera. Croatia, Dirnbacherov bicikl, dobio je prvu nagradu na međunarodnoj industrijskoj izložbi u Londonu, 1896. godine.
Zagrepčanima je i danas vožnja biciklom svakodnevnica. Sve se više bicikl koristi kao prijevozno sredstvo i rekreacija. Biciklizam ulazi u sva područja života pa čak i poslovni. Jako dobar primjer toga su ZKD biciklisti - knjižničari i članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva koji zagovaraju kretanje na otvorenom, promoviraju knjižničarsku profesiju i knjižnice koje su integrirane u svoju lokalnu zajednicu te pružaju brojne usluge svojim korisnicima, nudeći raznovrsne programe. ZKD biciklisti osnovani su 2014. godine, a prva biciklistička ruta bila je do Siska, povodom Dana hrvatskih knjižnica. Nakon prve odvožene rute, javila se potreba za organiziranjem češćih susreta knjižničara i ljubitelja knjiga i knjižnica koji bicikliranjem zagovaraju ulogu knjižnice u lokalnoj zajednici. Osluškujući potrebe društvene zajednice, Knjižnice grada Zagreba svojim se projektom Zelena knjižnica za zeleni Zagreb pridružuje knjižnicama koje svojim redovnim djelovanjem educira javnost o zaštiti okoliša i održivome razvoju. Projekt se provodi od siječnja 2017. godine.
Knjižnica Prečko sudjeluje u projektu Zelena knjižnica za zeleni Zagreb čime u potpunosti podržava bicikliranje i bicikl kao prijevozno sredstvo te svojim korisnicima uz izložbu Zagrebački biciklistički vremeplov (pogledajte GALERIJU) prezentira i tematsku izložbu knjiga iz fonda za djecu i odrasle iz područja beletristike i struke koje obrađuju temu biciklizma.
Ovo su neki od naslova koje možete pronaći u Knjižnici Prečko:
Odjel za odrasle:
1. Byrne, D. Biciklistički dnevnik. Zagreb : Planetopija, 2010.5.
2. Friel, J. Cestovni biciklizam - periodizacija i trening. Zagreb : Gopal, 1997.
3. Jajčević, Z. Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb : Libera editio, 2007.
4. Kalajžić, S. Sestre i braća na dva kotača. Split : Alter Taste, 2019.
5. Mills, S.; Mills, H. Brdski biciklizam. Zagreb : Znanje, 2003.
6. Tokić, A. Biciklom oko svijeta : 1991. - 1995. : za mir u Hrvatskoj : [55 550 km, 1 666 dana]. Solin : vlast. nakl., 2007.
7. Vrečar-Mišćin, L.; Rigo, R. Biciklistički vodič : Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem. Zagreb : Mozaik knjiga, 2017.
Dječji odjel:
1. Gürbüz, F. Bicikl duginih boja. Zagreb : Profil multimedija, 2011.
2. Huseinović, K. Tricikl ili ljubavni bicikl. Zagreb : Kašmir promet, 2016.
3. Klinting, L. Kastor popravlja bicikl. Zagreb : Planet Zoe, 2018.
4. Kušec, M. Bicikl. Zagreb : Denona, 2009.
5. Lesički, P.; Bareta, K. Vožnja biciklom. Zagreb : Egmont, 2020.
6. Marinković, S. O prometu : što sve Ana zna - - - . Zagreb : Naklada Nika, 2010.
7. Oxlade, C., Ferrero, E. Razvoj prijevoza. Zagreb : Begen, 2007.
8. Spasović, V.; Dražović, M. Mali sportaši : olimpijski sportovi : kako odabrati sport : knjiga za djecu i roditelje. Zagreb : Prevodilaštvo i izdavaštvo, [2008?].
Bicikl, kao motiv, u književnosti pojavljuje se i kod:
John Galsworthya Saga o Forsajtima,
H.G. Wells napisao je 1896. godine knjigu The Wheels of Chance - A Bicycling Idyll, Michel Tournier esej Diljem francuskih cesta juri bjesomučan par: trkač i njegova dvokolica, posvećen Tour de Franceu,
Henry Miller u knjizi My Bike & Other Friends piše da se o svom biciklu brinuo kao da se radi o Rolls Royceu,
Flann O'Brien piše o biciklu u knjizi Treći policajac,
Tito Bilopavlović u Otmici Labinjanki.
O biciklu su pjevali i Pink Floyd, Tom Waits, Red Hot Chili Peppers, Serge Gainsbourg, Queen…
Citati poznatih:
"Ništa se ne uspoređuje s jednostavnim užitkom vožnje biciklom." John F. Kennedy
"Svaki put kad vidim odraslu osobu na biciklu, više ne očajam za budućnost ljudske rase." H. G. Wells
"Oni koji žele kontrolirati vlastiti život i preseliti se izvan pukog klijenta i potrošača - ti ljudi voze bicikl." Wolfgang Sachs (bivši predsjednik Greenpeacea)
"Dopustite mi da vam kažem što mislim o biciklizmu, mislim da je to više učinilo za emancipaciju žene nego bilo što drugo na svijetu, što daje ženama osjećaj slobode i samopouzdanja. Na kotaču ... slika slobodnog, neobuzdana." Susan B. Anthony
"Život je poput vožnje biciklom. Kako bi održao ravnotežu, morate se kretati." Albert Einstein
"Bicikl je najciviliziraniji prijevoznik poznat čovjeku, a drugi oblici prijevoza svakodnevno postaju sve više noćni, a samo bicikl ostaje čist u srcu." Iris Murdoch
"Bicikl je najplemenitiji izum čovječanstva." William Saroyan
Autor teksta: Stjepana Skender