Maurović: od Mula do Mula

U monografiji Maurović: od Mula do Mula (Mz Muo, 2023.) autor Veljko Krulčić na 250 stranica donosi 555 fragmenata i 244 ilustracije (od kojih i neke dosad nepoznate) iz života i stvaralaštva Andrije Maurovića, plodnog slikara i crtača, često nazivanog ocem hrvatskoga stripa. 

Knjigu će u Knjižnici Tina Ujevića 30. studenoga u 18 sati predstaviti:

Milorad Krivokapić (nakladnik, MZ Muo),
Zvonimir Šepat (slikar i Maurovićev "učenik),
Goran Duplančić (autor stripova),
David Ivić (dizajner i stripofil),
Veljko Krulčić (autor monografije).

O autoru: 
Veljko Krulčić (rođen 1962. u Puli) profesionalni je novinar, publicist i nakladnik. Prvi tekst o stripu objavio je kao gimnazijalac, 1979. godine. Od tada kontinuirano i temeljito piše o stripu - posebice domaćem: o autorima, revijama i junacima; intenzivno se bavi istraživanjem povijesti i promocijom/popularizacijom stripa. Napisao je tekstove za strip-izdanja: Spunk novosti, Naš strip. Stripoteka, Yu strip, Patak, Gavran, Super Strip, Maxi, Cepelin, Azur Super Zabavnik, Bosona...
Kustos je brojnih autorsko-tematskih i niza samostalnih strip-izložbi o hrvatskim stripašima te pisac scenarija za dokumentarne filmove o stripašima. Autor je i priređivač/urednik više strip-monografija, strip-biblioteka, spomenara, albuma, zbornika i knjiga stripa.
Uz knjigu koja se predstavlja (Maurović: od Mula do Mula) priređivač je obimnog spomenara o Andriji Mauroviću Mauroviću s ljubavlju (Vedis, 2009.).


Andrija Maurović (Muo u Boki kotorskoj, 29. ožujka 1901. - Zagreb, 2. rujna 1981.) hrvatski je slikar i crtač stripova.
Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kao ilustrator i karikaturist od 1935. surađivao je u zagrebačkim novinama i časopisima (Koprive, Novosti, Jutarnji list i dr.). Zajedno s Franjom M. Fuisom 1938. pokrenuo reviju Mickey strip. Uz W. Neugebauera najznačajniji hrvatski crtač stripova; objavio više od 80 različitih stripova. U stripovima je razvio visoku razinu likovnoga govora, smjelo razrađujući kadrove i kompozicije i provodeći osebujnu karakterizaciju glavnih likova. 
Prvi mu je strip, Vjerenica mača, objavljen 1935., a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su: Podzemna carica, Ljubavnica s Marsa, Trojica u mraku, Sedma žrtva, Kugina jahta, Gospodar zlatnih bregova, Sablast zelenih močvara, Ognjem i mačem, Zlatarevo zlato. Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni.
Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Tajanstvenu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka.
Tijekom ratnih godina surađuje u Zabavniku braće Neugebauer i Marcela Čuklija, gdje se, između ostalog, posvećuje i nacionalnoj tematici pa su tako među njegovim djelima i: Seoba Hrvata, Ahura mazda, Grob u prašumi, Braća Seljan, Knez Radoslav
Tomislav, Zlatni otok (nastavio Walter Neugebauer nakon Maurovićevog odlaska u Partizane).
Nakon rata, u Jugoslaviji strip biva kratkotrajno zabranjen kao ˝kapitalistička tvorevina koja kvari mladež˝, ali već 1951. Maurović ponovno crta u omladinskim listovima Horizont i Horizontov zabavnik, pa se tako pojavljuju: Meksikanac, Opsada Zadra, Tri dječaka, Jahači rumene kadulje.
Od 1955. surađuje u novopokrenutom Plavom Vjesniku gdje objavljuje Hajdučku pjesmu, a početkom šezdesetih i veći broj stripova u boji: Biser zla, Kišova zagonetka, Djevojka sa Sijere, Uglomi gospodar pećina, Rankov odred i adaptaciju Šenoine Čuvaj se senjske ruke.
Među Maurovićeve adaptacije književnih klasika spada i Grička vještica, scenaristička suradnja s Walterom Neugebauerom, objavljena u nastavcima u Večernjem listu krajem pedesetih.
Posljednjih godina života Maurović napušta klasični strip i posvećuje se biblijsko-erotskim motivima.
Od 29. ožujka do 29. travnja 2007. godine u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu bila je postavljena izložba radova Andrije Maurovića Poznato i nepoznato.