Milan Trenc ponovo u orbiti

Kreativni svijet Milana Trenca (1962., Zagreb) široko je polje multimedijske latifundije obilno zasijano raznorodnim kulturama bogatoga i plodnog uroda. Ako bi pak napustili ovu prigodnu agrikulturnu prispodobu morali bismo se latiti oštroga pera, dva arka papira i pripremiti dobru količinu tinte samo da sumarno pobrojimo područja, radove i projekte ovog našeg dobrog sugrađanina Svijeta. Jer ne samo da je stvarao u gotovo svim poznatim medijima, nego je to suvereno činio kako u domovini tako i u „bijelome svijetu“. Srećom, digitalna tehnologija nema s tim kvantitativnim parametrima problema pa možemo barem pokušati.
Započinjući svoj profesionalni rad strip–autora i ilustratora veoma mlad, tamo negdje krajem 70-ih u tada kreativno potentnom zagrebačkom omladinskom tisku (Polet, Studentski list), vrlo će se brzo afirmirati na tom području. Do kraja 80-ih radit će kao glavni ilustrator Starta, uz gostovanja u Danasu, kreirat će jedan od svojih najboljih stripova Koščak. Nakon diplome filmske režije na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, u klasi prof. Kreše Golika, stvara svoj prvi animrani film Veliki provod kao i igrani tv film Priča o duhu.

Početkom 90-ih, na vrhuncu kreativnog uzleta, odlazi u Sjedinjene Američke Države gdje uz marljivi rad na ilustracijama za raznorodne najuglednije američke časopise i novine uspijeva snimiti i sada već kultni igrani film Zen priče (Zen Stories, 2000.) Pored toga, po njegovoj dječjoj slikovnici Noć u muzeju (The Night at the Museum, 1993.), američka producentska kuća Twentieth Century Fox snima 2006. g. prvi od nekoliko filmova istoimenog serijala.
Početkom 2000-ih Milan Trenc se s obitelji vraća u domovinu gdje u istom tempu nastavlja raditi na sličnom spektru područja. Tomu je, međutim, pridodao i pedagoški rad te već godinama predaje na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti na Katedri za animirani film i nove medije. Godine 2010. stvara animirani film Samoća a zadnjih godina redovito ilustrira naslovnicu priloga Obzor u Večernjem listu, režira kazališnu predstavu Emil i detektivi (2015. u ZKM-u) te godine 2018. završava snimanje igranog filma prema Hektorovićevom Ribanju i ribarskom prigovaranju. Ove, 2019. godine otvorena mu je izložba likovnih radova: 10001 majmun, u Galeriji Forum, … i tko zna što još?

Teško je i u ovom sumarnom rezimeu Trencova rada reći gdje je ostavio dublji trag - oko toga nema suglasja niti među stručnjacima. Ipak, svi se slažu da je netipičnost, dakle idiosinkrazija, osnovna karakteristika njegovog rada. Iako gotovo suvremenik i dijelom sudionik generacije Novog kvadrata, prema riječima pokojnoga Darka Glavana, upravo ga narativna, pripovijedačka inspiracija klasičnoga stripa razdvaja od ostatka te darovite generacije.  
Politička ga ilustracija u SAD-u, zajedno s Mirkom Ilićem, vodi do reputacije potpuno autentičnog, istočnoeuropskog ilustratorskog rukopisa, po tehnici i pristupu jedinstvenog u Americi.

Animatorski, filmski, likovni i drugi manje etablirani radovi za sada ostaju otvoreni stručnoj evaluaciji, iako su, gdje god se pojavili, doživjeli priznanja publike i stručnih žirija te su mahom ne samo zapaženi, nego i nagrađivani.

Kako bilo, s Milanom Trencom i njegovim radom nikad nam ne može biti dosadno što je još jedan od razloga da se zaputimo u njegov kreativni svijet, a posjet našem katalogu, a onda i izložbi, može biti prvi korak na tom izazovnom putovanju.

Više o Milanu Trencu.