Newspaper Art by Tom Gotovac

Umjetnički opus Tomislava Gotovca, nastao u dugom vremenskom razdoblju od 1960. do 2009. godine, visoko je cijenjen u domaćim i međunarodnim stručnim krugovima. Dokaz tomu su brojne samostalne i grupne izložbe diljem svijeta. Podsjetimo, u posljednjih nekoliko godina njegova djela viđena su u poznatim privatnim galerijama u Parizu, Beču, Valenciji i New Yorku. Istovremeno, niz nastupa na grupnim izložbama i filmskim projekcijama odvijao se u nekim od najuglednijih muzeja, kao što su Leopold Museum u Beču, National Gallery of Art u Washingtonu, Tate Modern u Londonu, New Museum u New Yorku, Museo Reina Sofia u Madridu ili Garage Center for Contemporary Art u Moskvi.

Osim velikog ugleda u svijetu umjetnosti, Gotovac je u širokom krugu publike prepoznat kao ekscentrični performer, govornik  bez cenzure, prepoznatljiv lik iz filmova i, bez sumnje, sinonim za avangardnog umjetnika. No, kako je do te široke popularnosti uopće došlo? Jedan od mogućih odgovora je Gotovčev vrlo precizno koncipiran pristup masovnim medijima.

U vlastitom umjetničkom stvaralaštvu Gotovac nije pravio razlike između osobnog i javnog, između umjetnosti i života, niti se zaustavljao na uobičajenim umjetničkim medijima. Umjetničko djelo moglo je biti izvedeno u obliku filma, fotografije, kolaža, akcije, performansa ili vlastitog izgleda, no uvijek je bilo rezultat umjetnikovog postupka istovjetnog ulozi filmskog režisera. Jednu od intrigantnih mogućnosti  za realizaciju ideja o umjetnosti pružale su novine. Radilo se o mediju koji je dopirao do neusporedivo šire i raznolikije publike nego što su to posjetioci muzeja igalerija. Osim toga, novine su mogle vrlo brzo reagirati na događaje poput umjetničke akcija ili performansa u javnom prostoru.  U Gotovčevom slučaju, studentske i omladinske novine odigrale su ključnu ulogu u masovnoj percepciji njegovog lika kao avangardnog umjetnika. Nazovimo tu djelatnost „Newspaper Art“ prema prijedlogu filmskog režisera Slobodana Šijana.

Prve radove u novinama Gotovac je izveo tijekom studija filmske režije u Beogradu u „Studentu“ i Vidicima“ (1969.-1970.).  Svakako najbrojniji i najintrigantniji dio „Newspaper Arta“ odvijao se tijekom osamdesetih godina u zagrebačkim omladinskim i studentskim glasilima „Polet“ i „Studentski list“.  Potrebno je ukazati da su studentske i omladinske novine u to vrijeme uživale znatno veću slobodu izražavanja nego su to imali oficijelni mediji. Stoga su bile rado čitane, i ne samo u krugu čitalaca kojima su bile namjenjene. Gotovac je za „Polet“ i „Studentski list“ postao nešto poput zaštitnog znaka. Fotografije njegovog lika objavljivane su na naslovnicama, fotodokumentacija njegovih akcija i performasa  redovno je zauzimala značajan dio prostora.  Istovremeno, koristeći propagandne akcije i kolportiranje novina, Gotovac je na glavnom zagrebačkom trgu izveo niz akcija i performansa. U cijelom poslu oko „Newspaper Arta“ važna je uloga fotografa, dizajnera, urednika, što ponovo upućuje na Gotovčev režiski postupak u realizaciji kompleksnog djela. Zanimljivo je prisjetiti se jednog neizvedenog projekta: redakcija „Poleta“ uputila je organizacijskom odboru zagrebačke Univerzijade prijedlog da Tomislav Gotovac bude službena maskota Univerzijade.  Osim u studentskom i omladinskom tisku, Gotovac je niz radova izveo i u ilustriranim magazinima kao što su bili „Start“ i kasnije „Nacional“.

Izložba je organizirana u suradnji Instituta Tomislav Gotovac i Galerije VN, Zagreb. Djelatnost Instituta usmjerena je na  čuvanje, stručnu obradu, prezentaciju i promociju umjetničkog opusa Tomislava Gotovca. Projekti Instituta Tomislav Gotovac u 2014. godini realizirani su uz financijsku podršku Zaklade “Kultura nova”,  Ministarstva kulture RH i Erste Foundation, Beč.

Kustos izložbe je Darko Šimičić, istraživač u Institutu Tomislav Gotovac.