Noć knjige: Strip kao aktivizam i subverzija

Tribina 23.04.2019. | utorak Knjižnica Marije Jurić Zagorke Početak događanja: 20:00
U Zenobiji, tužnoj intimnoj priči o sudbini malene Sirijke Amine sažeta je sva tragedija aktualnih migrantskih kriza. Naslov stripa priziva u sjećanje moć velike sirijske kraljice - žene koja se usudila suprotstaviti slavnome Rimu. U 2017. godini Zenobija je osvojila tri najvažnije danske nagrade za dječju književnost i ilustraciju: nagradu Pingpris, nagradu Claus Deleuran i nagradu danskog Ministarstva kulture za ilustraciju za djecu i mlade.
Morten Dürr rođen je 1968. u Kopenhagenu. Od 2004. piše knjige za djecu i mlade, a mnoge od njih prevedene su na druge jezike. Dürr je 2008. dobio književnu nagradu danskog Ministarstva obrazovanja.
Lars Horneman, rođen je 1966. godine. Dobitnik je brojnih nagrada za svoje ilustracije. Dio je danskog umjetničkog pogona Pinligt.
 
Plod spoznaje bavi se onime što obično zovu „ženskim spolnim organom“. Ali što je to? I zašto čovječanstvo ima tako ekstremno ambivalentan odnos upravo prema tom dijelu tijela? U šarenom mozaiku u kojem se pojavljuju stari Grci, žene iz kamenog doba, Sigmund Freud, poduzetnici koji su se obogatili prodajom cornflakesa, Trnoružica, hinduističke boginje, Dogge Doggelito, udžbenici biologije i Stig Larsson, Liv Strömquist pokušava sastaviti sliku tog organa koji je Gustave Courbet nazvao „začetkom svijeta“. Plod spoznaje povijesna je analiza konstrukcije spolnog organa koja će vas, ne samo jako puno toga naučiti, nego i dobro zabaviti. 
Liv Strömquist stekla je veliku popularnost 2005. svojim prvim strip albumom Hundra procent fett (Sto posto masnoće), nakon čega su uslijedili albumi Drift (Nagon) (2006.), Einsteins fru (Einsteinova žena) (2008.), Prins Charles känsla (Osjećaj princa Charlesa) (2010.) i Ja till Liv! (Glasamo za Liv!) (2011.). Stripovi su mnogostruko nagrađivani, a nekoliko ih je postavljeno na kazališne daske u Stockholmu i Malmöu. 

Knjiga Halo Bing: intervju s Maxom Bunkerom donosi prvi veliki intervju s Maxom Bunkerom u kojem se Bunker obraća izravno svojim vjernim hrvatskim čitateljima i koji je posvećen pedesetoj obljetnici izlaska prvog broja Alana Forda u Italiji. Pored intervjua knjiga sadrži zanimljive fenomenološke tekstove koji prate endemski razvoj i popularnost Alana Forda na ovim prostorima, kao i prevoditeljski genij Nenada Brixyja, uz još nekoliko fanovskih dodataka kao hommage vremenu za generacije koje su odrastale uz Grupu TNT.