Norveška kultura u Hrvatskoj tijekom 25 godina prijateljstva (1991.-2016.)

Norveški kutak  u Knjižnici Tina Ujevića
 
 
  »Knjižnice kao institucije imaju ključnu ulogu u društvu«, kazao je zamjenik norveškoga veleposlanika u Hrvatskoj Jens Erik Grendahl 2009. godine na otvorenju Norveškoga kutka u Knjižnici Tina Ujevića, te dodao kako „i hrvatska i norveška književnost imaju dugu tradiciju i razmjerno malene narode s neproporcionalno velikim brojem velikih, svjetskih pisaca“.
   Osnivanje Norveškoga kutka plod  je dugogodišnje suradnje Hrvatsko-norveškog društva i Knjižnice Tina Ujevića te je na neki način prirodan slijed  dosadašnjeg djelovanja. Danas  Norveški kutak broji 448 jedinica građe na hrvatskom, norveškom i engleskom jeziku, te nekoliko primjeraka neknjižne građe koje predstavljaju norvešku književnost, povijest, kulturu i jezik. Sveukupnu građu čine knjige iz fonda knjižnice koje smo kupili sredstvima Gradskog ureda za kulturu i donacije Veleposlanstva Kraljevine Norveške i Filozofskog fakulteta - odsjeka za skandinavistiku. I danas se rado čitaju i traže pisci poput trilogije Trygvea Gulbranssena ( I vječno pjevaju šume, Vjetar s planine i Nema puta naokolo: roman iz života u Norveškoj, djela Sigrid Undset dobitnice Nobelove nagrade za 1928., djela velikog norveškog pisca Henrika Ibsena, djela Knuta Hamsuna, norveškog književnika,dobitnika  Nobelove nagrade za književnost 1920., znamenita norveškoga književnika Henrika Wergenlanda do vrlo inspirativnih norveških saga i mitologije i mlađih sjajnih pisaca poput,  Larsa Saabyea Christensena, Thomasa Engera,  koji su bili i u posjeti Knjižnici Tina Ujevića, te djela Jo Nesboa  plodnog i rado čitanog pisca u Hrvatskoj, kao i najnoviji prijevodi knjiga osebujnog Karla Ovea Knausgaarda.
    U prostorima knjižnice predstavljali smo većinu  skandinavskih književnika, moglo se poslušati predavanje o norveškoj mitologiji ili pogledati projekcija norveških krajolika, te su se na različite načine obilježili bitni datumi norveške kulturne povijesti. Ističemo i sjajno
predavanje profesorice Dore Maček o norveškoj književnosti od njezinih početaka do početka 20. stoljeća uz ocrtavanje široke političke pozadine u kojoj je nastajala, uz prigodnu izložbu.
    Nadasve interesantna i informativna predavanja i predstavljanja norveških knjiga izdavačke kuće „Fidipid“ u prijevodu Muniba Delalića ali i  sve navedeno poticaj je da Norveški kutak u Knjižnici Tina Ujevića živi. I konačno,  predstavljajući mit i književnost kao općekulturnu baštinu, te spojivši  univerzalno s pojedinačnim kao prožimanje geneologije s poviješću i mitom i pisanom rječju trudimo se istaknuti vlastitu pripadnost svijetu, kao i pripadnost svakog čovjeka svim vremenima.
                                                                                                prof. Tea Grašić Kvesić, viša knjižničarka ( Izbor iz brošure)