Novi roman Borisa Perića

Posegnuvši za motivom vampira Perić je gotovo postavio zrcalo ispred svakodnevice kojom vlada zlo aktualiziravši 17-stoljetnog vampira iz istarske predaje kao odraz epohe kojom vladaju „povampireni“
političari, ratovi, bolesti i zaraze, zlouporabe medicinskih istraživanja itd. S druge strane, „okultni i tajanstveni Zagreb“ koji Perić opisuje rezultat je i malograđanske učmalosti u kojoj vampiri funkcioniraju kao kompenzacija za dosadne i usamljene živote.
 
 
U Perićevim pričama ima dosta erotike, koja u doslovnijem smislu iz klasičnog horora izostaje, među ostalim i stoga što je, ustvrdili su književni teoretičari, sam žanr horora prije stotinjak godina nastao kao medij za prikriveno progovaranje o erotskim temama u vrlo puritansko viktorijansko doba. Naposljetku, Perić je pisac iznimno profinjenog stila, među najboljim skladateljima rečenica u novijoj hrvatskoj književnosti, što također odudara od ponekad grubog stila i jezika današnjih horor (ili neo-horor) pisaca.
     
O AUTORU
 
Boris Perić rođen je 25. V. 1966. u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao germanistiku i filozofiju. Bavi se književnošću, književnim i znanstvenim prevođenjem, te publicistikom i novinarstvom. Radio u više javnih glasila obrađujući teme iz kulture, znanosti, unutarnje i vanjske politike. Direktor Kontaktnog ureda grada Beča u Zagrebu, 2006.-2009. savjetnik za medije pri Kontaktnom uredu grada Beča u Zagrebu. Prozna djela i prijevode s njemačkog i engleskog, te na njemački jezik objavljivao u hrvatskim i inozemnim književnim časopisima . Uvršten u više književnih antologija. Za književne prijevode i autorska djela više puta nagrađivan. Član Hrvatskog društva pisaca, Društva hrvatskih književnika, te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Objavio je desetak djela, među kojima i: Heartland (pripovijetke, 1995.), Vampir (roman, 2006.), D’Annunziev kod (roman, 2007.), Ogledi o ekstazi (eseji, 2011.), Povratak Filipa Latinovića (roman, 2013.) itd. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.



Dr.sc. Tomislav Pletenac izvanredni je profesor Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uz Borisa Perića potpisuje knjige Fantastična bića Istre i Kvarnera, kojom autori žele čitateljima približiti likove istarske pučke kulture napučene legendama,  likovima vampira i demona; te Zemlja iza šume: vampirski mit u književnosti i na filmu. Kajkavski Cave projekt je prijevoda pjesama glazbenika australskog podrijetla Nicka Cavea na kajkavski jezik iza kojeg, također, stoji Tomislav Pletenac. Ne samo da Caveove stihove prevodi na kajkavski, već ih u tom prepjevu i glazbeno izvodi.