Od abaka do elektronskog kalkulatora

Računanje je jedan od najvećih dosega ljudskog uma. Kako se društvo razvijalo, rasle su i potrebe za sve složenijim računskim postupcima.

Abak i slična jednostavna pomagala izvršavala su najjednostavnije računske operacije zbrajanja i oduzimanja od davnina pa sve do kraja srednjega vijeka.

U šesnaestom stoljeću pojava prekooceanske navigacije, ali i zemljomjerstva (geodezije) i razvoj astronomije dobili su snažna pomagala u obliku logaritamskih i mehaničkih računala.

Ubrzani razvitak znanosti u dvadesetom stoljeću stvorio je potrebu sve bržeg računanja. Pomagala za to pojavila su se u šezdesetim godinama dvadesetoga stoljeća u obliku elektronskih kalkulatora, a ubrzo nakon toga i elektronskih računala (kompjutora) koja su mogućnosti računanja podigla do neslućenih brzina i točnosti i stubokom promijenila cijelu ljudsku civilizaciju.

Izložba Od abaka do elektronskog kalkulatora daje kronološki prikaz razvoja računskih pomagala do kraja osamdesetih godina prošloga stoljeća. Izlošci su vlasništvo dr.sc. Borisa Halasza koji se njihovim skupljanjem bavi dugi niz godina, a dosad ih je  predstavio na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (2012.-2014.) i u Tehničkom muzeju Nikola Tesla (2017.).