Oleg Perčinić | Rusko-hrvatski osmijeh
ŽIVOTOPIS
Oleg Perčinić rođen je 1951. u Ufi, gradu na Uralu. Odrastao je i školovao se u Rusiji gdje je završio osnovnu i radiotehničku srednju školu. Kao učenik i kasnije student sudjelovao je u izradi školskih zidnih novina. Godine 1970. zaposlio se na Baškirskoj radioteleviziji. U vrijeme služenja vojnog roka bavio se izradom različitih likovnih tema. Nakon vojske radio je i studirao zrakoplovnu tehniku na večernjem fakultetu.
1978. godine doselio je u Hrvatsku. Zbog razlike u obrazovnim programima opet je počeo studirati, ovaj put na Elektrotehničkom fakultetu (FER-u) koji je završio 1981. Radio je kao inženjer tvornice V. Bagat i na FER-u u Zagrebu gdje je i magistrirao 1989. Od 1992. godine radio je u Državnom hidrometeorološkom zavodu u svojstvu inženjera informatike kao voditelj Odjela informatike i veza. Godine 2016. je umirovljen i od tada se intenzivnije bavi karikaturom i fotografijom.
Potrebe posla vezale su ga uz računala i prirodna posljedica je usvajanje programa za crtanje na računalu, što ne znači zapostavljanje starinske tehnike crtanja na papiru. Sve to ga jako veseli i daje pozitivan ugođaj svakodnevnici. Član je Hrvatskog društva karikaturista. Živi u Zaprešiću.
Mail: opercinic@gmail.com
IZLOŽBA KARIKATURA "RUSKO-HRVATSKI OSMIJEH"
Izložba karikatura obuhvaća dvadesetak radova Olega Perčinića.
Karikatura je posebno područje likovne umjetnosti koja može nasmijati i razveseliti promatrače, ali i dotaknuti jako ozbiljne teme suvremenog društva. Isto tako, sadržajno, karikatura može biti vesela, ali i ozbiljna, izazvati osmijeh, ali i nelagodu. U svakom slučaju cilj karikature je natjerati ljude da se zamisle nad temom koja je u njoj obrađena. Svako podneblje ima svoje osobitosti, svoj izbor omiljenih tradicijom uvjetovanih tema. Uvijek je zanimljivo uspoređivati nastale razlike u predstavljanju istih. Naravno, postoje i teme koje su zajedničke svim kulturama, socijalnim skupinama, uzrastima. Uvidom u zajedničke i različite pristupe temama možemo pokušati shvatiti kulturološku podlogu pojedinih kultura.
Hrvati i Rusi spadaju u grupu slavenskih naroda, zajedničkih korijena koji ih zbližavaju. Tijekom povijesnog razvoja došlo je do utjecaja susjednih naroda koji su unijeli različitosti u njihovom razvoju. Buduću da je autor rođen i odrastao u Rusiji, a kasnije se doselio u Hrvatsku, gdje je i danas živi, asimilirao je značajke jednog i drugog mentaliteta i njihove posebnosti. Spoj ruskog i hrvatskog može biti zanimljiv široj publici. Ciklus "Ruske fraze" pokušava dočarati hrvatskoj publici rusku frazeologiju onako kako nju doživljava autor i one čine većinu izloženih karikatura. Osim ovih, autor obrađuje i druge: Internet i njegov utjecaj na našu svakodnevicu, muško-ženske odnose, kazališni život, ekologiju i druge. Radi u različitim tehnikama: olovke, pastele, tuš na papiru, a u zadnje vrijeme sve više karikatura crta neposredno na računalu.
Naravno, u svemu tome je jako bitna reakcija promatrača koja isto tako otkriva različite aspekte pristupa karikaturi, što je i cilj izložbe.