Osobitosti hrvatskog jezika: kajkavština

Danas se kajkavski govori pretežno sjeverno od Kupe u tri bivše županije nekadašnje građanske Hrvatske (Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Bjelovarsko-križevačkoj), u dijelu Gorskoga kotara, u Međimurju, u zapadnoj Mađarskoj te u Slovačkoj oko Bratislave (Hrvatski Grob), gdje su se kajkavci nastanili u XVI. st. sklonivši se pred Osmanlijama.

Juraj Habdelić je autor Dictionara, prvog kajkavskog rječnika, sastavljenog 1670. godine. Trebao je služiti kao školski udžbenik u sjevernoj Hrvatskoj, a sadrži oko 12 000 riječi iz seoskog i gradskog života druge polovice 17. stoljeća.

Značajniji književnici koji su pisali kajkavštinom: Antun Vremec, Matija Magdalenić, Juraj Mulih, Katarina Patačić, Fran Krsto Frankopan, Pavao Ritter Vitezović, Ivan Belostenec, Andrija Jambrešić, Franjo Sušnik, Grgur Kapucin, Tituš Brezovački, Tomaš Mikloušić, Ivan Krizmanić, Jakob Lovrenčić, Ignac Kristijanović, itd.

Suvremeni književnici koje čitamo, a oslanjali su se na tradiciju kajkavštine su Antun Gustav Matoš, Fran Galović, Dragutin Domjanić, Ivan Goran Kovačić, Miroslav Krleža, Tomislav Prpić, Slavko Kolar, Mladen Kerstner, itd.
Ističemo osebujnost jezika Miroslava Krleže i njegova pripadnost kajkavskom jeziku. Njegovo djetinjstvo, školovanje i kasniji život u zagrebačkome, izrazito kajkavskom okruženju te mnogobrojni autorovi susreti s kajkavskim pučkim mentalitetom i jezikom vidljivi su u cijelom književnom opusu. S druge strane, Krležino je djelo tematski vezano uz mnoge »kajkavske« likove i teme, sredine i mjesta.

Na izložbi je predstavljena znanstvena slikovnica Priča o jednom Kaju, autorice dr.sc. Bojane Schubert i ilustratora/dizajnera Grge Petrova. Slikovnica o životu, korištenju i povijesti kajkavskog jezika u Hrvatskoj. Napisana za učenike viših razreda osnovnih škola, srednjih škola, a može biti informativna i za odrasle osobe.

Izložba je realizirana u suradnji sa Zavodom za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i dr.sc. Bojanom Schubert.