Ostavine
Izložba se sastoji od dvanaest panoa u izlogu Knjižnice Prečko (pogledajte GALERIJU).
Ostavinski postupak, u Zagrebu, u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća bio za bilježnike zahtjevan zadatak. Izložba Ostavine prezentira ostavinske postupke za groficu Klotildu Buratti, rođenu Vranyczany-Dobrinović, urbanista Milana Lenucija te bana Josipa Jelačića.
Državni arhiv u Zagrebu na izložbi Ostavine prezentira arhivsku građu iz svog fundusa kojom se prikazuje kako je u Zagrebu tekao ostavinski postupak. Tema je ilustrirana dokumentima i fotografijama u kojima su iskazane oporuke, zakonsko reguliranje provedbe ostavinskog postupka te prikazuju duh vremena.
Opći austrijski građanski zakonik iz 1852., donio je promjene pomoću kojih je u prvi plan došlo načelo jednakopravnosti građana i privatno vlasništvo kao temeljni oblik prava vlasništva.
Naglasak izložbe čine dokumenti o ostavinskim postupcima barunice Klotilde Buratti rođ. Vraniczany-Dobrinović i prvog urbanista Zagreba, Milana Lenucija, koji su svojim materijalnim i duhovnim naslijeđem (palača Dverce i Lenucijeva potkova) trajno zadužili Zagrepčane.
Klotilda grofica Buratti, rođena Vranyczany-Dobrinović bila je kći baruna Ambroza Vranyczanyja-Dobrinovića. Klotilda nije imala djece pa je svoj imetak ostavila Zagrebu i Zagrepčanima u kulturne i dobrotvorne svrhe.
Grofica Klotilda ostavila je Zagrebu Dverce, impresivnu palaču, u kojoj je u preporodno doba držala iznimno popularan zagrebački salon koji je bio nezaobilazno mjesto okupljanja istaknutih hrvatskih političara i poznatih ličnosti iz područja kulture. Dverce je danas lokacija u kojoj gradonačelnik priređuje primanja. U grupi novčanih ostavina, Klotilda je ostavila 200 tisuća kruna za osnivanje 'štipendija za srednjoškolce do svršetka njihovih nauka', 20 tisuća kruna za Medicinski fakultet na zagrebačkom sveučilištu, 20 tisuća Jugoslavenskoj akademiji u Zagrebu te tri tisuća kruna Gospojinskom društvu za uzdržavanje pjestovališta. Ženskim društvima i siromašnima, oporučno je donirala dio novca (Jelisavinom društvu za naobrazbu ženskinja, pučkoj kuhinji i društvu Ubožki dom). „Ovim dokumentom (Mein Testament) izbaštinjujem ovog mog supruga, pošto i onako šnjime već kroz godine ne podržajem bračnu zajednicu, te podjedno odredjujem, da on za slučaj moje smrti iz nikakvog pravnog naslova nema nikakvog prava na moju ostavštinu“ piše u oporuci Klotilda Buratti, rođena Vranyczany-Dobrinović.
Oporuka Milana Lenucija, prvog zagrebačkog urbanista, poznatog po Zelenoj potkovi, nastaloj između 1891. i 1912., kasnije Lenucijeva potkova, značajna je po važnosti duhovnog naslijeđa.
Prezentirana je i najstarija zagrebačka oporuka 'isluženog gradskog suca Jurja Vernića iz 1636. godine' koji je svoju imovinu ostavio prijateljima.
Izložena je oporuka bana Josipa Jelačića iz 1857. - 'Meine letze Wille' ili 'Mea ultima voluntas' (Moja posljednja volja), iz koje njegova 34 godine mlađa supruga grofica Sofija rođ. Stockau može ostati u Novim dvorima dok se ne preuda. U tom slučaju dobiva otpremninu u iznosu od 30 tisuća forinti. Nakon toga imanje prema banovoj oporuci pripada njegovom bratu grofu Đuri Jelačiću. U vlasništvu njegove obitelji posjed je ostao sve do 1934., a zatim su njegove kćeri Vera i Anka (Ana) imanje ostavile hrvatskom narodu. U skladu s banovom oporukom izgrađena je i grobnica obitelji Jelačić po nacrtu poznatog arhitekta Hermana Bollea u kojoj je pokopano 11 članova obitelji Jelačić.
(Izvor: tportal.hr // 29.06.2015.)
Korisnicima je uz izložbu Ostavine pripremljena i tematska izložba knjiga iz područja struke čime se ujedinjuje baština arhiva i knjižnica i omogućuje njena dostupnost korisnicima.
Ovo su neki od naslova koje možete pronaći u Knjižnici Prečko:
Knežević, S. Zagreb : grad, memorija, art. Zagreb : Meandarmedia, 2011.
Paladino, Z. Zagreb - antivodič. Zagreb : Meandarmedia, 2017.
Laljak, S. Novi Dvori : od Jelačića bana do naših dana. Zaprešić : Matica hrvatska, 1991.
Szabo, Đ. Stari Zagreb. Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990.
Horvat, R. Ban Jelačić. 2 sv. Zagreb : Colorprint, 1990.
Benković, T. Zagramer : agramerski rječnik : njemačke posuđenice u zagrebačkom govoru. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2017.
Mutavdžić, M. Rječnik zagrebačkoga govora : posuđenice - žargon - kajkavica. 2. izd. Zagreb : vlast. nakl. : UPI-2M plus, 2016.
Maroević, I. Sadašnjost baštine. Zagreb : Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske <etc.>, 1986.
Obad-Šćitaroci, M. Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja. Zagreb : Školska knjiga, 1991.
Damjanović, D. Zagreb : arhitektonski atlas. Zagreb : AGM, 2014.
Balog, V. Hrvatska bajoslovlja. Zagreb : AGM, 2011.
Jembrih, A. Kajkaviana Croatica : hrvatska kajkavska riječ : [osnovni katalog : izložba od 4. do 30. lipnja 1996., Muzej za umjetnost i obrt]. Zagreb : Družba Braća hrvatskoga zmaja : Muzej za umjetnost i obrt ; Donja Stubica : Kajkaviana, 1996.
Autor teksta: Stjepana Skender