Pametni zadaci u nastavi stranih jezika

Nastavni koncept u kojem se, pored novoga znanja i vještina, stječe i znanje savladavanja novih i problemskih situacija, štoviše, gdje se glavnom karakteristikom procesa učenja smatra proces ovladavanja metodom rješavanja problema koncept je bez kojega suvremeno društvo ne može ostvariti svoje ciljeve. Induktivne strategije na kojima se taj koncept učenja otkrivanjem temelji znanstvenici definiraju kao otkrivanje zakonitosti. Zbog procesa na kojima induktivno mišljenje počiva taksonomije kognitivnih procesa, primjerice Bloomova taksonomija, smještaju ga u područje mišljenja više razine, nazvanoga još i kritičko mišljenje, konkretno analiza. Čitav je niz misaonih aktivnosti koje se temelje na induktivnim strategijama odnosno na otkrivanju sličnosti i razlika uspoređivanjem, primjerice - izvođenje zaključaka na temelju uočenih pravilnosti, formuliranje i preispitivanje hipoteza, pronalaženje obrazaca i odvajanje bitnoga od nebitnog, otkrivanje odnosa, otkrivanje uvjeta pod kojima se nešto događa, predviđanje ili utvrđivanje vjerojatnosti da će nastupiti neki događaj ili pojava, razlikovanje činjenica od vrijednosti, razlikovanje potkrijepljene i nepotkrijepljene tvrdnje, otkrivanje perspektive mišljenja, razlikovanje izrečenih i neizrečenih pretpostavki i prepoznavanje nelogičnosti. Kakve to veze ima sa stranim jezicima? Kada bi se temeljila na analitičkom mišljenju odnosno otkrivanju zakonitosti tj. na induktivnim strategijama, zajedničkima jeziku i inteligenciji, nastava stranoga jezika također bi mogla poboljšati i svoje specifične jezične ciljeve i kognitivne sposobnosti učenika. Rezultati istraživanja primjene toga pristupa potvrđuju da nastava njemačkoga jezika koja se temelji na strategijama, zajedničkima i jeziku i inteligenciji istodobno ima dva učinka. Prvi –  dvostruko više riješenih jezičnih zadataka više kognitivne zahtjevnosti u eksperimentalnoj skupini tj. 65.3 % nasuprot 32.9 % u kontrolnoj skupini s tradicionalnim pristupom, i drugi – s time povezanu dvostruko bolju osposobljenost učenika za pronalaženje putova do novoga znanja i savladavanje novih i problemskih situacija kao alatom pri suočavanju s jezičnim problemima.  Znanje savladavanja novih i problemskih situacija znanje je koje nadilazi sam materijal tj. konkretne nastavne sadržaje. Zato se ono može primijeniti na svaki sadržaj tj. nastavni predmet i svaki ili gotovo svaki tip zadatka. Jer – pravila koja sami otkrivaju i formuliraju učenici pamte i primjenjuju učinkovitije, a misaona zahtjevnost zadataka više razine stimulativna je i potiče značajno veću želju za daljnjim učenjem govore. / dr. sc. Ankica Crkvenčić