Pjesništvo Vladimira Malekovića
Program obilježavanja 20. obljetnice smrti Vladimira Malekovića nastao je u suradnji institucija i udruga s područja Grada Zaprešića, Općine Brdovec, Općine Marija Gorica i Općine Bistra s ciljem da potakne sjećanje starije i pobudi interes mlađe publike za život i djelo Vladimira Malekovića, rođenog Brdovčana nacionalnog značaja i međunarodnog ugleda. Njegova ostavština temelj je današnjeg formalnog i neformalnog kulturnog djelovanja u ovom kraju: Maleković je inicirao osnivanje kulturnih ustanova, poticao razvoj likovnog stvaralaštva i kontinuirano podizao razinu svijesti o važnosti očuvanja baštine, obogativši kulturni život mnogim generacijama. Njegov neprikosnoveni autoritet, entuzijazam i vizionarski duh odredili su smjernice našeg poimanja kulture, a u konačnici i našeg identiteta, na čemu smo mu neizmjerno zahvalni.
Vladimir Maleković hrvatski je povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, književnik i muzealac rođen u Brdovcu 29. ožujka 1936. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1962. Od studija se bavio spisateljskim radom. Svoje radove objavljivao je u Poletu, Literaturi, Književnim novinama, Telegramu itd. Od 1964. član je uredništva Vjesnika, gdje objavljuje kritičke oglede o likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi, arhitekturi, dizajnu i zaštiti spomenika.
Od 1983. do smrti 2003. obnašao je dužnost ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Inicirao je i vodio obnovu muzeja i idejno koncipirao novi stalni postav iz 1993.
Koncipirao je monografske, retrospektivne i kulturološke izložbe:
Hrvatska likovna umjetnost 1945.-1955. (1974.), Grupa trojice (1976.), Ekspresionizam i hrvatsko slikarstvo (1980.), Kubizam i hrvatsko slikarstvo (1981.), Kultura pavlina u Hrvatskoj (1989.), Barok u Hrvatskoj (1993.), Bidermajer u Hrvatskoj (1997.), Secesija u Hrvatskoj (2003.) i mnoge druge.
Autor je brojnih monografija:
Hrvatska izvorna umjetnost (1973.), Ivan Rabuzin (1976.), Edo Murtić (1978.), Kosta Angeli Radovani (1981.), Matija Skurjeni (1982.), Krsto Hegedušić (1985.), Dubravka Babić (1987.), Đuro Seder (1989.). 1998. objavio je zbirku pjesama Kameni vrtovi, a 2001. zbirku feljtona Bogomraki.
Jedan je od osnivača muzeja i galerija u Brdovcu, Zaprešiću, Zlataru i Novoj Gradiški.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja: Nagrade Grada Zagreba 1989. i 1993., odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića i INA-ine Nagrade za promicanje hrvatske kulture u inozemstvu 1997.