Pod gljivom
Djeca vole priče, a one su jedinstven poticaj za spoznavanje i prihvaćanje temeljnih ljudskih vrijednosti bez kojih, ruku na srce, život gubi smisao i dostojanstvo. Stoga je važno ponuditi najmlađima smjernice za prave vrijednosti u pitkom i razumljivom obliku. Postoje priče i priče na kojima su odgajane generacije, tiho ali postojano. Takve priče povezuju generacije, one su živjele, žive i živjet će unatoč svemu.
Takve priče veselo govore a nenametljivo mudro poučavaju, zadržavajući djetetovu pažnju od početka do kraja. Po izrazu tih nevinih malenih lica da se zaključiti da im se od uzbuđenja pojačao puls.
Priče, ti domovi čudesnih svjetova, nježno plijene dječju pozornost nenametljivo im nudeći nova znanja, razvijajući njihove sposobnosti i usavršavajući njihov smisao za vrijednosti.
Stoga odgojiteljica savjetnica i dramska pedagoginja Božica Knežević pomno bira priče koje će dramatizirati. Naime, dramatizacija priče pomaže dubljem doživljaju u djece. Maleni se glumci poistovjećuju sa svojom ulogom, ali i s ulogom svojih prijatelja, što je značajan prilog, između ostaloga, njegovanju međuljudskih odnosa.
Ovaj put izbor je pao na pomalo zanemarenu slikovnicu „Pod gljivom” ruskog pisca Vladimira Grigoreviča Suteeva. Iza naoko jednostavne radnje krije se duboka mudrost i poruka, koja je još jedan korak u izgradnji i formiranju pogleda na svijet koji je utemeljen na istinskim ljudskim vrijednostima koje nikada i ni zbog čega nisu satrvene.
Svojom odgojnom ulogom i odgajateljskom ljubavlju odgojiteljica savjetnica i dramska pedagoginja Božica Knežević, odgojiteljica savjetnica Edita Dabo i Sanja Krajač te odgojiteljice Dijana Horvat, Nensi Šćepanović i Mihaela Jukić iz DV Grigora Viteza, podijelivši uloge djeci iz skupina Tigrić i Medvjedić, povezale su, učinile jednim igru – taj primarni i ničim zamjenjivi oblik djetetova života – i istinsku umjetnost – koja je usidrena u bit čovjeka i koja potiče na usavršavanje i rast svega dobroga, a koja, prema književniku J. C. Schilleru, nastaje iz nagona za igrom.
Kako bi i oni koji imaju oštećenje sluha mogli razumjeti o čemu se radi, sve će se prevoditi na znakovni jezik.
Nakon predstave, slijedi radionica na kojoj će djeca reciklirajući napraviti kape-klobuke.
Predstava je organizirana u sklopu projekta Knjižnica širom otvorenih vrata i projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb.