Pogledi - Karmen Stošić i Ivan Babić

U svijetu privida, vođeni istim principima, možemo se doticati na mnogo načina. Uobličujemo osobno, dijelimo iluzije čvstih obrisa kao portale bliskosti, kroz koje zajedno prolazimo vraćajući se dublje sebi. Fotografije Karmen Stošić pokazuju ono što je najočitije, a to je da bez introverzije nema ljepote. Ne radi se pri tome ni o kakvom problemu nestvarne istinitosti, dvojnim ili kompleksnim predlošcima ili mogućnostima neke odvojene stvarnosti, već o perspektivi koja nas nagovara da razmislimo o onome što je uistinu relevantno. Pri tome se odstupa od onog što je uobičajeno, naglašavajući u kompoziciji fotografiju osebujnim rezom ili kadrom onaj izmakli trenutak koji se i inače zagubi u prosijeku horizonta ili formalnosti scene, a koji ne želi da ljudsko oko bude tek ogledalo pejzaža ili vidika. Izraženi senzibilitet tako svjedoči o postojanju unutarnje zakonitosti po kojima se sve to zbiva, snima, odnosno prikazuje nimalo slučajno i nikako razdvojeno od najočitije stvarnosti.
U knjizi "Pogledi", Ivana Babića, istražuje se ili propituje svijet u kojemu sve živi i buja "knjiškim" životom prepušteno "književnim zakonitostima" gdje dominira meditacija i „pogled“, umjesto boje kao materijaliziranog svjetlosnog spektra, upravo riječ i svjetlost osnovni su materijali od kojih se svijet gradi i razgrađuje. Sve to rezultira s mnogo unutarnjih i vanjskih, (pri)gradskih i "seoskih" pejsaža, duhovnih i duševnih pasaža, istrgnutih slika, istrgnutih misli, povezanih tkivom kojim je povezana svaka radnja u svim proznim djelima, tkivom koje je potpuno ili gotovo nevidljivo pored uvijek dominantne radnje, sadržaja, događanja, tkivom koje ovaj literarni konceptualist pokušava osvijestiti, pokazati ga i razotkriti u svoj njegovoj "dosadnosti" i samo(ne)dostatnosti, dovesti ga u poziciju da govori samo za sebe, da se čak nametne kao svojevrsna radnja ili nositelj tobožnje radnje, kao sam literarni subjekt.
Izložba Fotografija Karmen Stošić i stihova Ivana Babića ostvaruje spoj riječi i fotografije, slova i svjetlosti, izrečenog i doživljenog.