Poklade, fritule, maske…

Poklade, maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval... Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice.
U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi, nešto drugo – ratnik, princeza, indijanac, dinosaur, svemirski brod...

Podrijetlo karnevala seže do starorimskih svetkovina, u kojima je prisutan utjecaj Dionizijeva kulta. U srednjem vijeku to je bio početak Nove godine, a uz taj dan je u mnogim europskim krajevima vezana i tradicija biranja jednodnevnih kraljeva – to je službeni početak pokladnoga razdoblja.

Svatko od nas je čuo za karnevale u Rio de Janeiru, Veneciji i nekim Hrvatskim gradovima, Rijeci, Samoboru ili Zvončari u Kastavštini.

U pokladama, karnevalu, uočljiv je lik Karnevala koji je u naše krajeve stigao iz zapadno europskih zemalja. To je figura izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, a naziva se karneval, krnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) i slično. Uz njega su stalno i određena lica: obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj i drugi – s primjerenim grotesknim maskama, koji ga prate i na nekom, tradicijom utvrđenom mjestu, izvode "dramatski" prikaz – suđenje tome "zlotvoru". Nakon "suđenja", karneval se svečano utopi, objesi ili spaljuje.