Predmet: Hrvatski

U Mjesecu hrvatskog jezika, obrazovne i kulturne manifestacije koja se na poticaj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava od 2014. godine, postavili smo u slobodnom studijskom prostoru Knjižnice Božidara Adžije dio izložbe Predmet: Hrvatski. Manifestacija obuhvaća vrijeme od 21. veljače, kada je UNESCO 1999. godine proglasio Međunarodni dan materinskoga jezika, i obuhvaća 17. ožujka, dan kada je objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine, kojom se naglasio kontinuitet hrvatskog književnog jezika.
Autorice izložbe, dr. sc. Ana Ćavar i dr. sc. Lahorka Plejić Poje s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje su za izložbu dobile nagradu „Ivan Filipović“ za 2021. god. u području znanstvenoga i stručnoga rada, izložbom otkrivaju vanjsku i unutrašnju povijest nastavnoga predmeta Hrvatski jezik od vremena njegova uvođenja sredinom 19. stoljeća do početka 2000-ih.
Dizajn plakata i kataloga uz izložbu potpisuje studio Šesnić & Turković.
 
Materinski jezik oblikuje naše mišljenje, spoznaju, osobni i kolektivni identitet te ima snažan emocionalni naboj. Stoga predmet Hrvatski jezik, osim obrazovne uloge, ima i važnu odgojnu dimenziju na osobnoj i kolektivnoj razini. Izložba Predmet: Hrvatski upućuje na različite aspekte nastave materinskoga jezika i književnosti. Primjerice, koji su propisi i zakoni regulirali nastavu, kako se sve predmet nazivao, kolika mu je bila satnica, koji su se sadržaji poučavali i koji su udžbenici i priručnici bili u upotrebi tijekom proteklih 170-ak godina, kada se uvodi lektira i kako se ona oblikuje, kako su se mijenjale paradigme poučavanja, neka su od pitanja koja su potaknula nastanak izložbe.
Uz brojne priručnike, čitanke i udžbenike, školske pravopise i gramatike, lektirne biblioteke, može se pratiti kako se mijenjao naziv predmeta. U počecima se nazivao Ilirski jezik, zatim Hrvatski, pa Hrvatski ili srpski, u prvoj Jugoslaviji i Hrvatskosrpskoslovenački, od 90-ih godina 20. stoljeća ponovno postaje samo Hrvatski jezik.
Uz izložbu je postavljena prezentacija s vremenskom lentom koja prikazuje važne datume iz povijesti hrvatske kulture i nastave Hrvatskoga, od izdanja prvih knjiga na hrvatskom jeziku, preko rječnika, gramatika, priručnika i pravopisa od 2. polovice 18. stoljeća do donošenja Nacionalnoga okvirnog kurikuluma 2011. godine.
Izložba se može pogledati od 16. ožujka do 16. travnja 2023. godine, a iz bogatog fonda Knjižnica grada Zagreba vidljiv je fragment izložene knjižnične građe.
Izložba je bila postavljena u Galeriji Klovićevi dvori 2021. godine i u Etnografskom muzeju, žitnica Rupe, u Dubrovniku 2022. godine, a izložbena građa vlasništvo je Hrvatskog školskog muzeja, koji je bio i suorganizator izložbe.