Predrag Pavić: Vezani balon bez posade

Od utorka 26.11. do petka 6. 12. u Galeriji Prozori odvija se izložba „Vezani balon bez posade“ umjetnika Predraga Pavića. Za vrijeme trajanja, fluidni postav izložbe punit će se dokumentacijom koju definira performativna letačka akcija meteorološkim balonom. Izložba se sastoji od artefakata letačke opreme i dokumenata potrebnih za dobivanje dozvole za izvođenje letačke operacije. Otvorenje izložbe predviđeno je na dan zatvaranja, 6. 12. 2024. u 19 sati.



Vezani balon bez posade


Kada bi nas netko tražio da nabrojimo nekoliko predmeta koje vežemo za djetinjstvo, neka opća mjesta koja sama po sebi govore dovoljno i čije su simboličke i semantičke sveze upisane u kolektivnu memoriju dječjeg svijeta, dječji balon bi vrlo vjerojatno bio dijelom te klasifikacije. Svi se sjećamo tih mamaca za djecu - šarenih balona pričvršćenih na špagama kako vijore zrakom na sajmovima ili u parkovima te je moguće pretpostaviti da bi gotovo svatko mogao posvjedočiti o iskustvu ne samo igre s balonom nego i balona kao željenog objekta. U radu Predraga Pavića taj dječji san o balonu, svojevrsna fiksacija i fasciniranost letećim objektom kojim se donekle može upravljati, prevedena je u kod odraslih i dovedena do ekstrema. Riječ je o istovremeno očuđujućoj i uzbudljivoj situaciji u kojoj je predimenzionirani meteorološki balon, napunjen helijem i privezan na specijalni konac o koji su svakih 15 metara okačene zastavice, autor planirao pustiti u zrak ispred Galerije kreirajući jednokratni događaj. Kako bi ostvario svoju zamisao, Pavić je utrošio nekoliko mjeseci pripreme, istraživanja, kontaktiranja, ispunjavanja raznoraznih formulara, zadovoljavanja tehničkih i pravnih formalnosti. No svi izračuni, predikcije i probe i dalje ne garantiraju uspješan ishod, pod uvjetom da se uspješnost mjeri time je li balon sa špagom podignut na visinu od 5 kilometara i uspješno vraćen natrag, a zatim okačen ispred knjižnice gdje bi kao neki privremeni objekt-skulptura stajao nošen strujanjima zraka, upućivao na nešto ili samo izazivao pogled svakodnevnih prolaznika. No ono što možemo pretpostaviti je da bi veliko lebdeće tijelo čiji se promjer s uzgonom povećava moglo postati neidentificirani objekt u zračnom prostoru i izazvati uznemirenost građanina. Ne tako davno svjedočili smo padu bespilotne letjelice na zagrebačkom Jarunu bez da smo, u međuvremenu, išta više o tome saznali. Strah, nesigurnost i oprez upisani su u kolektivnu svijest i iskustvo, a ulazak u zračni prostor sam po sebi predstavlja i jedan oblik mekog terorizma - intruziju u sivu zonu zračnog prostora, ali i vlastitog umjetničkog rada. Osobito u kontekstu napete, kompleksne i neizvjesne geopolitičke situacije.
Ovako je trebala izgledati početna situacija. U međuvremenu, nakon dugotrajne komunikacije s kontrolom leta i Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo, početni optimizam o dobivanju dozvole za izvođenje ovog velikog leta vezanog balona bez posade ispuhao se kao što bi se ispuhao i sam balon nakon nekog vremena da je ipak poletio. Dozvolu za veliki let autor nije dobio, no, kao utješna nagrada ili po principu nešto ćemo vam ipak dati, odobren je mali let koji je autor izveo s krova Centra KNAP (galerija je naime u zoni zabrane letenja ili preciznije točno na njezinom rubu).
Usporedno s letom, isti takav balon zaglavljen je unutar galerije/knjižnice. Pritisnut podom i stropom fizička je i vizualna prepreka u prostoru u kojem postoji kao nepoznati objekt u poznatom okruženju - smetnja za pogled i prolaz i posjetiteljima i knjižničarima. Usporedno s tijekom događaja koji prate razvoj Pavićevog istraživanja-eksperimenta, postav se puni dokumentacijom, izračunima, naracijom, različitim podacima koji demistificiraju taj zaglavljeni objekt i pričaju priču kojoj još uvijek ne znamo kraj. Ulog je novac i vrijeme, mjera stvari igra i zabava. Pritom paralela igre i umjetnosti zasigurno nije slučajna. Obje određuje slobodno djelovanje. Istovremeno uronjene u život i izvan njega, kreiraju i uspostavljaju svoj set pravila, strategija, kao i konceptualizaciju i materijalizaciju vlastitih koncepcija. U ovakvoj konstelaciji potencijalni neuspjeh umjetničkog rada rizik je koji autor preuzima, ali od kojeg ne zazire. Prihvaća ga kao sastavni dio svake prave igre. A u njezinim je okvirima isto tako moguće zaobići, oglušiti se ili mijenjati pravila i vidjeti što će se dogoditi. Drugim riječima, iako dozvolu nismo dobili, postoji mogućnost da autor u nekim drugim okolnostima let izvede kao gerilsku akciju - pravu nesigurnu intervenciju - jer, kako i sam kaže, „umjetnost je fikcijskog karaktera, ali najveća fikcija je život sam“.
Na tom tragu, zbivajući se u određenom prostoru i vremenu, istodobno prisutan u realnosti i odvojen od nje, na razmeđu igre i umjetnosti, matematičkih izračuna i sretne slučajnosti, zarezavši pritom i u život sam, događa se rad Predraga Pavića. Gradeći ga oko efemernog jednokratnog događaja otvara pitanja o tome tko ili što definira umjetničku vrijednost, koja je mogućnost umjetnika u kontekstu izlagačkih praksi danas, tko je njegova publika, koji je doseg, ali i koja je granica umjetnosti i zašto je sve to uopće i važno. Njegov Vezani balon bez posade evocira umjetnost kao pažljivo konstruiran događaj, dok istovremeno zauzima ironični odmak spram pojma umjetnosti, ali i vlastitog umjetničkog djelovanja. Na kraju, koristeći se strategijama humora, igrivosti i apsurda kao gradbenih elemeneta, možda nagovori nepovjerljive na interakciju s umjetnošću.


Petra Dolanjski Harni

///////////////////////////////

Predrag Pavić rođen je 1982. g. Diplomirao je na ALU Zagreb 2011. godine na Nastavničkom odsjeku. Izlagao je na 16 samostalnih i preko 50 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Split, Pula, Osijek, Rijeka, Gothenburg, Catania, Sofia, Düsseldorf, Gdansk, Dresden, New York, Budimpešta, Kaunas) Nagrađivan je za svoj rad Velikom nagradom X. Trijenala kiparstva,  Velikom nagradom Emanuel Vidović na 38. Splitskom salonu, nagradom HS AICA na XII. Trijenalu kiparstva, Nagradom Radoslav Putar te Nagradom EX AEQUO na 27. Slavonskom bijenalu.  Član je  HDLU, umjetničke organizacije Atelieri Žitnjak te je voditelj umjetničke organizacije Deminutiv. Radi kao docent na kiparskom odsjeku ALU u Zagrebu.