"Alergijske su bolesti kronične nezarazne bolesti koje znatno narušavaju kvalitetu života od najranijega djetinjstva do starije životne dobi te zahtijevaju kompleksnu medicinsku skrb. Pelud prisutan u atmosferi najsnažniji je prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnoga sustava osobito u urbanim područjima razvijenih zemalja. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta. U gradovima su drvenaste biljke glavni izvor alergenoga peluda. Osim određenih drvenastih biljaka izvor alergenoga peluda su i brojne vrste trava te korovne biljke kao npr. ambrozija. U novije vrijeme se sve više pažnje posvećuje planiranju zelenih gradskih površina što uključuje sadnju vaskularnih biljaka s malim ili neznatnim alergenim potencijalom, odnosno sadnju biljaka koje ne otpuštaju alergenu pelud. Povećanjem bioraznolikosti, pažljivom kontrolom sadnje egzotičnih vrsta, sadnje biljaka koje se ne oprašuju vjetrom ili nisko peludnih vrsta, donošenjem odgovarajuće strategije upravljanja i održavanja te aktivnog sudjelovanja stručnjaka raznih profila (npr. krajobrazni arhitekti, urbani arhitekti, botaničari, šumari, agronomi i biolozi) pri sadnji najprikladnijih vrsta vaskularnih biljaka moguće je dugoročno utjecati na pojavnost alergijskih bolesti u urbanoj sredini." (dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing., znanstveni suradnik, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“, Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, Odjel za životni i radni okoliš)