Priča o leptirima

Leptiri, drage i omiljene životinje, šareni su “ukras” livada, ali i drugih staništa. Kad ih gledamo dok lepršaju, upadaju u oči njihova velika i šarena krila. Iako nisu brzi letači, a i let im je nepravilan te često nepredvidiv, to su vrlo graciozne životinje. Dojmu elegancije daju šarena krila čija boja nastaje ili od pigmenata ili od loma svjetla, pa se boje prelijevaju iz različitih kutova kao u male preljevnice. Bezbrojni su njihovi uzorci, mrlje, pjege i oka, koja ne služe samo da su leptiri lijepi već kod nekih vrsta ona služe obrani od grabežljivca, jer tako oponašaju opasne ose, pčele … Krila, kao i ostatak tijela, prekrivena su finim ljuskicama koje im daju mekan, odnosno krhak izgled. Labavo su pričvršćene, pa ako primimo leptira za krilo, ostaje fina prašina od ljuskica na prstima. U mnogih su leptira gornja i donja strana krila različito obojene – npr. u plavaca. Krila su najčešće okruglasta, ali mogu biti i složenijih oblika kao u lastina repa. Jeste li znali da u Hrvatskoj ima  čak 197 vrsta danjih leptira? A koliko li ima noćnih vrsta? Ovu, ali i još neke druge zanimljivosti možete otkriti na izložbi „Priča o leptirima“ Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koja gostuje u Knjižnici Prečko.

Zašto baš izložba o leptirima? Leptiri, a osobito danji, zbog svoje ljepote i lakog zapažanja pobuđuju pažnju ljudi. Promjene u okolišu uzrokuju pad brojnosti leptira, ali i drugih biljnih i životinjskih skupina. Zbog ljepote i karizme leptira, za razliku od većine drugih skupina, pad brojnosti danjih leptira i njihov nestanak s nekog područja čini gubitak biološke raznolikosti vidljiv svima. Znanstvenici ih koriste kao objekte za dokazivanje različitih promjena u okolišu jer su dobri pokazatelji promjena koje se događaju u ekosustavu u kojem žive. Da bi zaustavili zabrinjavajući pad brojnosti danjih leptira, a kroz njih i drugih životinja Europe, mnoge zemlje predlažu mjere zaštite vrsta koje uključuju i brojne akcije edukacije stanovništva o važnosti očuvanja leptira, a time i ostale biološke raznolikosti.

Izložba je znanstveno – popularnog karaktera, dostupna svim uzrastima, od predškolskih grupa do odraslih posjetitelja.

Autorice izložbe su dr. sc. Martina Šašić Kljajo i dr. sc. Iva Mihoci.
Likovno oblikovanje: Andrea Franić
Autori fotografija: Antun Delić, Iva Mihoci, Martina Šašić Kljajo
Organizacija izložbe: Renata Brezinščak

Gostujuća izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja 2022.

Realizaciju izložbe  omogućili su Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo te Ministarstvo kulture i medija RH