Priroda uživo

SAŽETAK
Kapljice vode na listu lotosa su kuglice koje ne prianjaju za plohu nego se slobodno kotrljaju po njoj. Kotrljanjem sakupljaju nametnike te prašinu s površine i tako je čiste, pri čemu površina lista ostaje potpuno suha. Ovo izvanredno svojstvo nije rezervirano samo za egzotično bilje, ima ga i naša raštika (na slici lijevo) te mnoga živa bića koja ovu pojavu koriste za uspješnije preživljavanje. To je pojava supervodoodbojnosti. Da bi objasnili o kakvoj je pojavi riječ protumačit ćemo nastanak površinske napetosti tekućine na molekularnoj razini i makroskopske učinke sila koje se pritom pojavljuju. Objasnit ćemo važnu ulogu mikrostruktura i nanostruktura koje nalazimo na površinama mnogih biljaka i kukaca.
Lotosov cvijet dugo je skrivao tajnu svoje čistoće, ali kada je tajna razotkrivena brzo smo je iskoristili za svoje potrebe. Današnja tehnologija i sve razvijenija nanotehnologija omogućuju izradu strukturiranih ploha i premaza željenih osobina. Osim za zaštitu od močenja (poput siporeksa na slici desno) očekuju se primjene u dizajnu samočistećih površina. Zamislite fasade koje se ne prljaju, naočale koje ne treba čistiti, vodonepropusnu odjeću i obuću koja se izgledom ne razlikuje od standardne ili WC školjku koja se sama čisti. Dizajniraju se i površine koje postaju vodoodbojne tek kada se obasjaju svjetlom ili kada se stave u električno polje. Vodoodbojne plohe, također, pružaju mali otpor protjecanju tekućine pa mogu znatno poboljšati učinkovitost mnogih strojeva i plovila. Supervodoodbojna tehnologija, koja je nastala u prirodi evolucijom, a koju smo doslovno preuzeli nje, može u budućnosti znatno poboljšati naš način života.


O PREDAVAČU
Prof. dr. sc. Ivica Aviani (http://aviani.ifs.hr) većinu svog radnog vijeka proveo je na Institutu za fiziku u Zagrebu kao eksperimentalni fizičar. Od 2012. godine radi i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu kao sveučilišni nastavnik, u početku s pola radnog vremena, a od 2017. godine u punom radnom vremenu. Bavi se eksperimentalnom fizikom čvrstog stanja, a zadnjih godina i istraživanjima iz edukacijske fizike te biofizike. Uz rad na znanstvenim projektima i sveučilišnu nastavu sudjeluje na edukacijskim projektima te na popularizaciji fizike. Uz ostalo, organizirao je Festival fizike u Zagrebu 2005. godine, vodio natječaj i izložbu Ljepota fizike te organizirao niz posjeta i popularnih predavanja znanstvenika u školama i susreta učitelja i znanstvenika diljem Hrvatske (http://wyp2005.hfd.hr/ljepota_fizike). Dugogodišnji je suradnik obrazovnog programa HTV-a i voditelj edukacijskog programa E-škola FIZIKA Hrvatskog fizikalnog društva http://eskola.hfd.hr


O CIKLUSU PRIRODA UŽIVO
Hrvatsko prirodoslovno društvo, izdavač časopisa Priroda, organizira ciklus znanstveno-popularizacijskih predavanja pod nazivom Priroda uživo. Predavanja se održavaju dvaput mjesečno, a svako je popraćeno člankom u časopisu Priroda, jednim od najstarijih časopisa za popularizaciju prirodnih znanosti u Europi, koji izlazi od 1911. godine.


Dario Hrupec, voditelj Prirode uživo