Priroda uživo

SAŽETAK
Mjerenje je jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti – od svakodnevnog gledanja na sat i očitavanja temperature do vaganja kod kuće i u trgovini, od složenih procesa u industriji do preciznih mjerenja u znanstvenom istraživanju i razvoju novih tehnologija. Mjerenje nije samo rutinski postupak, već ima i svoju važnu teorijsku podlogu koja se proteže od temeljnih zakona fizike do brojnih tehničkih i znanstvenih postupaka obuhvaćenih interdisciplinarnom granom znanosti nazvanom metrologija ili mjeriteljstvo. Pri svim je tim postupcima bitno imati usklađene mjerne jedinice, kako bi komunikacija među ljudima i zemljama bila pouzdana i što jednostavnija.
U svijetu je odavno prihvaćeni Međunarodni sustav jedinica SI, utemeljen na sedam osnovnih jedinica i iz njih izvedenih jedinica za osnovne i izvedene mjerne veličine. Definicije jedinica sustava SI u prošlosti su se povremeno prepravljale, da bi krajem prošle godine došlo do revolucionarne sveobuhvatne promjene. Deklaracijom koja je prihvaćena 16. studenoga 2018. na 26. sastanku Opće skupštine za utege i mjere (Conférence générale des poids et mesures, CGPM), održanom u Versaillesu u Francuskoj, utvrđuju se nove definicije Međunarodnoga sustava mjernih jedinica (Système international d'unités, SI). One su stupile na snagu 20. svibnja 2019. godine, a predstavljaju korjenitu promjenu u pogledu na načela mjeriteljstva i na njihovu povezanost sa zakonima fizike. Tom se odlukom sve jedinice sustava SI nanovo definiraju i sada su određene točno poznatim odabranim osnovnim prirodnim konstantama Δν_Cs, c, h, e, k_B, N_A i K_cd. Među tim promjenama najistaknutija je nova definicija kilograma, kojom se umjesto prauzorkom od platine i iridija, pohranjenim od 1889. u Sèvresu kraj Pariza, kilogram definira Planckovom konstantom h karakterističnom za kvantnomehaničku prirodu našega svijeta.
U ovom će predavanju biti opisani neki detalji iz povijesti mjernog sustava SI, najvažniji podaci i postupci utkani u novu definiciju kilograma te povezanost novih definicija jedinica sustava SI s prirodnim konstantama i iz njih proizašlim sustavom prirodnih jedinica.


O PREDAVAČICI
Dr. sc. Vjera Lopac, redovita je profesorica u trajnom zvanju u Zavodu za fiziku na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, sada u mirovini. Znanstveno-nastavnom radu na Sveučilištu posvetila se nakon petnaest godina istraživačkog rada u Zavodu za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković. Područja znanstvenog istraživanja profesorice Lopac obuhvaćaju: teorijsku nuklearnu fiziku, nelinearnu fiziku - fiziku klasičnog i kvantnog kaosa, numeričku analizu, metrologiju, metodiku fizike i znanstvenu terminologiju. Voditeljica je interdisciplinarnog programa STRUNA – Strukovno nazivlje u fizici, autorica Leksikona fizike i nekoliko srednjoškolskih i fakultetskih udžbenika fizike te prevoditeljica niza knjiga iz fizike i popularizacije znanosti. Članica je Hrvatskog fizikalnog društva, Američkog društva nastavnika fizike (AAPT), Hrvatskog mjeriteljskog društva i Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja.


O CIKLUSU PRIRODA UŽIVO
Hrvatsko prirodoslovno društvo, izdavač časopisa Priroda, organizira ciklus znanstveno-popularizacijskih predavanja pod nazivom Priroda uživo. Predavanja se održavaju dvaput mjesečno kao podrška časopisu Priroda, jednom od najstarijih časopisa za popularizaciju prirodnih znanosti u Europi, koji izlazi od 1911. godine.