Priroda uživo
Tribina
08.12.2022. | četvrtak
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Početak događanja: 18.00 sati
Hrvatsko prirodoslovno društvo
Područje Hrvatske geološki je izrazito kompleksno jer ga izgrađuju stijene koje se razlikuju po vrsti, starosti, prvotnom mjestu postanka kao i po svom današnjem položaju u strukturno-geološkoj građi toga područja.
Područje koje je jugozapadno od doline rijeke Save nalazi se u planinskom lancu Dinarida koji je nastao kompresijskim tektonskim pokretima od sredine jure do kraja paleogena (prije oko 160 – 23 mil. god.), zbog konvergentnog kretanja Afričke ploče i Jadranske mikroploče prema Euroazijskoj ploči. Tim je konvergentnim kretanjem postupno zatvoren sjeverni ogranak Neotethyskog oceana, pri čemu je i jedan dio stijena toga oceana ugrađen u planinski lanac Dinarida, a Jadranska mikoploča i tektonski mega-blok Tisia-Dacia s Euroazijske ploče dovedeni su u izravni kontakt i koliziju duž Savske suturne zone u dijelu od Zagreba do Beograda.
Područje Hrvatske sjeveroistočno od doline rijeke Save pripada Panonskom bazenu koji je nastao ekstenzijskim tektonskim pokretima tijekom miocena (prije oko 23 – 5 mil. god.). Tim je pokretima u ovom dijelu Hrvatske nastao niz manjih taložnih bazena, ali i prostrane duboke depresije poput Savske, Dravske i Slavonsko-srijemske depresije u kojima su taložene riječne, jezerske, a dijelom i marinske naslage. Najvećim su dijelom te naslage skrivene pod površinom, ali ih lokalno nalazimo i na površini zbog najmlađih i danas još uvijek aktivnih kompresijskih tektonskih pokreta. Ti su pokreti, također, posljedica i danas aktivne konvergencije Jadranske mikorploče prema Euroazijskoj ploči od oko 3 do 5 mm/god., a izravni su dokaz njihove aktivnosti i nedavno zabilježeni potresi u Zagrebu i u Petrinji.
U predavanju će biti prikazani neki rezultati strukturno-geoloških analiza u odabranim područjima u Hrvatskoj, i to u dijelu Jadranskog podmorja, obalnog pojasa i njegova zaleđa kao i u području Panonskog bazena. Te nam analize pružaju odgovore na pitanja poput: Može li se pouzdano odrediti, i na temelju kojih podataka i istraživačkih potupaka, tako kompleksna geološka građa? Je li strukturna građa planinskoga lanca Dinarida jednaka u svim njegovim dijelovima? Zašto nam je važno poznavanje geološke građe podzemlja i kako to znanje koristimo?
O PREDAVAČU
Bruno Tomljenović profesor je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojem predaje Strukturnu geologiju, Tektoniku, Seizmotektoniku, Regionalnu geologiju i Geologiju Hrvatske. U časopisima s međunarodnom recenzijom objavio je 30 znanstvenih radova koji su citirani više od 900 puta uz h-index 16. Bio je predsjednik Hrvatskoga geološkog društva, a za svoj dosadašnji znanstveni rad je 2021. godine primio nagradu Andrija Mohorovičić.