Knjiga "Demokritova tjelešca i Parmenidova punina: metafizički temelji fizike mikrosvijeta" djelo je na presjeku fizike, filozofije i povijesti koje, s jedne strane, na opsežan, izvornom literaturom obilno potkrijepljen i dosljedan način prikazuje dug i bogat historijat našeg iskustvenog i konceptualnog znanja o atomnom i subatomnom svijetu od antičke filozofije do suvremenih tehnološki sofisticiranih eksperimenata, a s druge strane nudi autentičnu kritičku filozofijsku raščlambu toga znanja koje kulminira autorovim originalnim tumačenjem moderne fizike mikrosvijeta utemeljenim na tradicionalnoj - u modernoj prirodnoj znanosti uvelike zaboravljenoj - metafizičkoj, poglavito Aristotelovoj misli. Djelo je namijenjeno profesionalnim fizičarima i filozofima, ali je svojim osmišljenim pristupom, sustavnošću izlaganja i lakoćom stila uz zadržanu ozbiljnost i strogost argumenata pristupačno i širem krugu čitatelja zainteresiranih za suvremenu znanost.

Boris Kožnjak (rođen 1972. u Čakovcu) je znanstveni savjetnik u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Diplomirao je fiziku na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a stupanj doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti u polju filozofije stekao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je kao asistent i viši asistent na Zavodu za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti PMF-a u Zagrebu, na Institutu za filozofiju zaposlen je od 2013. godine. Glavno područje specijalizacije mu je filozofija znanosti, poglavito moderne fizike, sa snažnim interesom prema integraciji s ostalim metaznanostima - poviješću, sociologijom i psihologijom znanosti - o čemu plodno objavljuje u međunarodnim i domaćim časopisima.