Prosinački ciklus „Knjige iz sjene”
U prvom ciklusu „Knjige iz sjene” predstavljamo četiri vrijedna starija književna naslova po izboru naših knjižničarki tematski povezana s mjesecom prosincem.
Ciklusi „Knjige iz sjene“ zamišljeni su kao preporuke zanimljivih i kvalitetnih naslova s naših polica, koji su zadnjih godina možda pomalo u sjeni i ne toliko u fokusu čitatelja. U poplavi novih naslova na književnoj sceni ponekad nam promakne pokoji stariji naslov vrijedan čitanja, knjiga koja je svojedobno stajala na istaknutom mjestu u izlozima knjižara, za koju se tražio primjerak više u knjižnicama, koja je danas možda kultna knjiga svoga vremena ili je jednostavno zbog tematike, stila pisanja ili priče koju iznosi vrijedna čitanja.
Možda su čitatelji neku od tih knjiga samo propustili pročitati, a vrijedilo bi njome obogatiti njihovo čitateljsko iskustvo. Ili je vrijeme za novo čitanje već pročitanog klasika, koje će biti sasvim drugačije od prethodnog jer, kako kaže poznati argentinski pisac i bibliofil Alberto Manguel: „Svako iskustvo čitanja jedinstveno je po svojemu mjestu i vremenu i ne može se ponoviti.”
Ciklusi „Knjige iz sjene“ zamišljeni su kao preporuke zanimljivih i kvalitetnih naslova s naših polica, koji su zadnjih godina možda pomalo u sjeni i ne toliko u fokusu čitatelja. U poplavi novih naslova na književnoj sceni ponekad nam promakne pokoji stariji naslov vrijedan čitanja, knjiga koja je svojedobno stajala na istaknutom mjestu u izlozima knjižara, za koju se tražio primjerak više u knjižnicama, koja je danas možda kultna knjiga svoga vremena ili je jednostavno zbog tematike, stila pisanja ili priče koju iznosi vrijedna čitanja.
Možda su čitatelji neku od tih knjiga samo propustili pročitati, a vrijedilo bi njome obogatiti njihovo čitateljsko iskustvo. Ili je vrijeme za novo čitanje već pročitanog klasika, koje će biti sasvim drugačije od prethodnog jer, kako kaže poznati argentinski pisac i bibliofil Alberto Manguel: „Svako iskustvo čitanja jedinstveno je po svojemu mjestu i vremenu i ne može se ponoviti.”
1) Božićna priča, Charles Dickens
Vjerojatno najpoznatija i najčitanija priča o duhu Božića upravo je ona koja predstavlja i začetak tog žanra: „Božićna priča“ ili „Božićna pjesma“ Charlesa Dickensa objavljena u tjednu prije Božića 19. prosinca 1843. godine s ilustracijama Johna Leecha. Iako je Dickens narednih godina objavio još nekoliko božićnih priča, nijedna nije dosegla popularnost „Božićne priče“ koja se već u prvom vikendu objavljivanja prodala u 6000 kopija.
Ebenezer Scrooge, na početku priče je predstavljen kao škrt, čangrizav i uskogrudan poslovni čovjek, koji se loše odnosi prema zaposlenicima i vlastitoj obitelji. Tako on odbija provesti Badnju večer s obitelji svoga nećaka, svome zaposleniku Cratchitu jedva daje slobodan dan na Božić, odbija dati novac u humanitarne svrhe i općenito se ograđuje od svake radosti i milosrđa koji čine duh Božića. Iste večeri nakon povratka u svoj dom doživi viziju u kojoj mu se prikazuje duh poslovnog suradnika i prijatelja Jacoba Marleyja koji mu navješćuje dolazak još triju duhova: Duha Prošlih Božića, Duha Današnjeg Božića i Duha Božića koji tek trebaju doći. Svaki od njih provest će ga kroz pojedine dijelove njegova života. Nakon što se suoči sa svojim djelima i nedjelima, manama i propustima, kroz vizije kojima ga vode božićni duhovi, Ebenezer doživljava temeljitu duševnu i karakternu preobrazbu te odluči postati boljim čovjekom.
Priča je doživjela mnogobrojne adaptacije (dramske, filmske, televizijske, operne, baletne…), a bezvremenski glavni lik utjelovili su, između ostalih, mnogi slavni glumci: Albert Finney, Bill Murray, Michael Caine, Patrick Stewart, Jim Carrey…
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: Božićna priča
Ebenezer Scrooge, na početku priče je predstavljen kao škrt, čangrizav i uskogrudan poslovni čovjek, koji se loše odnosi prema zaposlenicima i vlastitoj obitelji. Tako on odbija provesti Badnju večer s obitelji svoga nećaka, svome zaposleniku Cratchitu jedva daje slobodan dan na Božić, odbija dati novac u humanitarne svrhe i općenito se ograđuje od svake radosti i milosrđa koji čine duh Božića. Iste večeri nakon povratka u svoj dom doživi viziju u kojoj mu se prikazuje duh poslovnog suradnika i prijatelja Jacoba Marleyja koji mu navješćuje dolazak još triju duhova: Duha Prošlih Božića, Duha Današnjeg Božića i Duha Božića koji tek trebaju doći. Svaki od njih provest će ga kroz pojedine dijelove njegova života. Nakon što se suoči sa svojim djelima i nedjelima, manama i propustima, kroz vizije kojima ga vode božićni duhovi, Ebenezer doživljava temeljitu duševnu i karakternu preobrazbu te odluči postati boljim čovjekom.
Priča je doživjela mnogobrojne adaptacije (dramske, filmske, televizijske, operne, baletne…), a bezvremenski glavni lik utjelovili su, između ostalih, mnogi slavni glumci: Albert Finney, Bill Murray, Michael Caine, Patrick Stewart, Jim Carrey…
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: Božićna priča
Nekoliko digitaliziranih izdanja knjige dostupno je i može se čitati u originalu na stranici Projekta Gutenberg.
2) Kako preskočiti Božić, John Grisham
Iako svjetsku slavu stječe svojim sudskim trilerima, John Grisham 2001. objavljuje prpošnu satiru na temu blagdana, naslovljenu „Kako preskočiti Božić“. Roman je odmah po objavi doživio veliki uspjeh – u mjesec dana od objavljivanja stigao je na prvo mjesto ljestvice najprodavanijih knjiga New York Timesa.
Radnja romana vrti se oko bračnog para Krank, Luthera i Nore koji, nakon što njihova dvadesettrogodišnja kći Blair otputuje na dvogodišnji dobrotvorni rad u Peru, osjete nezamislivu prazninu u svojem domu i srcima pojačanu sveprisutnim predbožićnim raspoloženjem. Božić bez kćeri nije onaj pravi te Krankovi tome odluče doskočiti tako da ga – preskoče! Naime, odlučuju otputovati na krstarenje Karibima i osloboditi se domjenka na Badnjak, snjegovića na krovu i kićenja drvca. No je li to tako jednostavno kao što, u prvi mah, i zvuči?
Roman je 2004. doživio i danas rado gledanu filmsku adaptaciju (engl. Christmas with the Kranks) u kojoj glavne uloge tumače Tim Allen kao Luther Krank i Jamie Lee Curtis kao Nora Krank.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: Kako preskočiti Božić
3) Najljepše božićne priče, u izboru Stanka Andrića i Nenada Rizvanovića
U posljednjem tjednu Došašća predstavljamo vam knjigu „Najljepše božićne priče“, zbirku pripovijedaka po izboru Stanka Andrića i Nenada Rizvanovića. Uzmete li je u ruke, uživat ćete u blagdanskom ozračju priča Selme Lagerlöf, Ivane Brlić-Mažuranić, H. C. Andersena, Fjodora M. Dostojevskog, N. V. Gogolja, K. Š. Gjalskog, Alphonsea Daudeta, Antona P. Čehova, Bertolta Brechta, Trumana Capotea i Miljenka Jergovića.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: Najljepše božićne priče
4) Doktor Živago, Boris Leonidovič Pasternak
Jedini roman i životno djelo cijenjenoga ruskog pjesnika nadahnuto autobiografskim elementima daje široku, pomalo fragmentarnu sliku Rusije u razdoblju od 1903. do 1945. godine. Roman zahvaća burna zbivanja i njihov utjecaj na živote glavnih i sporednih likova (revolucije 1905. i 1917., dva svjetska rata, građanski rat, stvaranje socijalističkog poretka). Pritom se priča odvija na širokom prostoru Rusije, od zapadne granice preko Moskve, Urala do Dalekog istoka.
Romantičnu dimenziju, zahvaljujući kojoj je roman postao iznimno poznat i doživio znamenitu ekranizaciju nagrađenu s pet nagrada Oscar, daje jedna od najljepših zabranjenih književnih ljubavi, ona između liječnika Jurija Živaga i njegove fatalne ljubavi Larise Antipove. U filmu Davida Leana iz 1965. utjelovili su ih legendarni Omar Sharif i Julie Christie, a planetarno poznatu glazbenu temu, kasnije prerađenu u „Larinu pjesmu“, kao i kompletnu glazbu za film potpisuje francuski kompozitor Maurice Jarre.
Nakon što ga nitko u Rusiji nije htio objaviti, „Doktor Živago“ objavljen je uz velike peripetije i pritiske na sve uključene u njegovo objavljivanje, u Milanu 1957. Roman je, ne uklapajući se u tadašnju poetiku socrealističke književnosti, izazvao burne reakcije u Rusiji. Pasternaka je osuđivala cjelokupna kulturna i politička javnost, izbačen je iz Saveza pisaca, a radnici su čak organizirali i prosvjede protiv autora. Kada je Pasternaku dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, zbog političkog pritiska odbio ju je primiti. Naknadno su ju primili njegovi nasljednici krajem osamdesetih.
Poveznica na mrežni katalog KGZ-a: http://bit.ly/3rcyTn0