Prvi svjetski rat - ljudi i sjećanja

Prijelomni povijesni događaji uvijek se javljaju u novom svjetlu i u novom značenju, tj. povijest se javlja kao materija koja se stalno nanovo formira. Nema dakle objektivne povijesti osim ako je ne svedemo na datume, nego se prošli događaji stalno javljaju u funkciji sadašnjosti. Povijest se tumači da bi se legitimirala određena politička pozicija u sadašnjosti. Upravo zato je mnogo zanimljivije i korisnije pokušati se uvući u kožu ljudi iz tog vremena i razmotriti s čime su bili suočeni i kako su na kraju naučili nove strategije i nove načine borbe s neizmjernim izazovima novog načina ratovanja.
 
Prvi svjetski rat bio je prvi ratni sukob s dalekosežnim posljedicama za čitav svijet; bio je to sukob koji je radikalno promijenio pojam ratovanja jer je bio do tada nečuvenog obima i u njemu su prvi puta upotrijebljena tri nova oružja, tako karakteristična za ratove u 20. stoljeću - plin, tenkovi i avioni.
 
Početno se oduševljenje u narodu može iščitati iz tadašnjeg tiska pa tako šibenska „Hrvatska misao“ od 1. kolovoza 1914. piše o raspoloženju nakon mobilizacije: „Jednodušan (se) ori poklik naroda pod skeptrom Habsburgovića; jedna misao, jedna volja pokreće milijune duša: U boj! Nikada još narodi ove Monarhije ne bijahu tako tijesno okupljeni oko sijedog svog Vladara kao danas: nikada još ni gnjev narodni ne probijaše tolikom elementarnom silom. A kako i ne bi! Nakon teških iskušenja, lišen braće, supruge, sina prostrijeljeno mu viteško srce groznim atentatom u Sarajevu“. Naravno, početno oduševljenje ubrzo je zamijenila surovost blatnih rovova i ono što obilježava svaki rat, okrutna dehumanizacija čovjeka. Cilj kojeg postavljaju sukobljene strane jest ne smatrati neprijatelja ljudskim bićem kako bi ga se lakše eliminiralo, skoro bez grižnje savjesti, jer ne ubija se čovjeka nego neku zvijer.
 
Kao što pojedinačna sjećanja definiraju jednu osobu tako zajednička sjećanja mogu definirati jednu društvenu zajednicu, najčešće naciju. Imajući u vidu važnost sjećanja za identitet neke društvene skupine ne iznenađuju pokušaji manipulacije sjećanjima. Zato je borba za prošlost ujedno i borba za sadašnjost i budućnost.

Popis građe korištene prilikom osmišljavanja izložbe možete pogledati na poveznici.



Literatura:
Marix Evans, Martin. Bitke Prvog svjetskog rata. Split : Marijan tisak, 2005.
Kultura sjećanja : povijesni lomovi i svladavanje prošlosti : 1918. Zagreb : Disput, 2007.
Jakovina, Tvrtko. Hrvati u Prvom svjetskom ratu : krvava kronika od Galicije do Galipolja. Zagreb : EPH Media, 2014.

* autor postera Alfred Leete (1914.) preuzeto s http://www.historyinanhour.com/2012/06/24/lord-kitchener-summary/ (7.5.2014.)