Pusti je da priča ili Kako sačuvati zdrav razum

Ovaj put u ciklusu književnih radionica o ženskom stvaralaštvu Pusti je da priča raspravljamo o knjizi
Elif Shafak Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela.

Zapravo će nam ta knjiga biti polazište za razgovor o tome kako se osjećamo u pandemiji, kako si pomažemo, što nam je važno, što smo eventualno naučile te kako možemo misliti na sebe i na druge. Susret bismo iskoristili za preporučivanje literature koja nam je u ovom razdoblju bila važna. Razmislite o naslovima koje biste željele drugima preporučiti, knjigama koje „liječe“. Sve je to mali uvod u nadolazeću Noć knjige čija je tema Ljekovita moć knjige.

Pozivamo zainteresirane da nam se pridruže.

Nudimo ljekoviti spoj lijepe književnosti, dobre rasprave i kvalitetnog druženja!

Početak događanja: srijeda, 14. travnja u 18 sati.

Radionica će se održati putem aplikacije Zoom.

Zainteresirani za sudjelovanje neka se jave na e-adresu: knjiznica.ivana.gorana.kovacica@kgz.hr da bismo im mogli poslati poveznicu za uključivanje.

Pusti je da priča ciklus je radionica u kojima se raspravlja o ženskoj povijesti i svakodnevici, ženskoj književnosti, kreativnosti, načinima dolaženja do vlastitog glasa i mogućnostima njegove artikulacije. Upoznavanjem različitih autorica ispitujemo koliko nam njihovi tekstovi i preokupacije nude materijala za razgovor o našim životima te koliko su nam njihove teme bliske u današnjoj situaciji. Čitamo tekstove VirginijeWoolf, Slavenke Drakulić, Margaret Atwood, Rose Montero i drugih.
 
Voditeljica je radionice dr. sc. Marija Ott Franolić, profesorica komparativne književnosti, koja se bavi poticanjem čitanja i povezanošću čitanja i kritičkog mišljenja te ženskom poviješću, svakodnevicom i ženskim autobiografskim tekstovima. 
 
Programi koji se provode u Knjižnici Ivana Gorana Kovačića temeljeni su na uvjerenju da čitanje kvalitetnih književnih tekstova može i treba rezultirati jačanjem čitateljskih kompetencija, razvijanjem pismenosti, obogaćivanjem vokabulara, sposobnošću bolje artikulacije vlastitih stavova i stvaranjem kritičkog promišljanja ne samo o tekstovima koji se čitaju nego i o društvu u kojem živimo. Korisnike se potiče da uoče univerzalnost i svevremenost književnosti te povežu i usporede književne tekstove sa svojim pojedinačnim životnim iskustvima.

Lijepa književnost nije sama sebi svrha, a nije ni tek predmet bavljenja književnih teoretičara. Ona je neiscrpan izvor spoznaja o temeljnim pitanjima koja muče suvremenog čovjeka i riznica mogućih odgovora.