![](img/logo-print.jpg)
Radnička u svom Domu
Radnička biblioteka nastala je u vrlo složenim društvenopolitičkim prilikama. Prvi upravitelj bio je dr. Božidar Adžija, hrvatski intelektualac, pravnik i publicist te aktivan sudionik sindikalnog pokreta i borac za prava radnika. Njegovo ime Knjižnica danas ponosno nosi.„Dvadesetih godina 20. stoljeća Gradska knjižnica u Zagrebu, koja je bila pod upravom Braće hrvatskog zmaja, bila je potpuno zastarjela i zanemarena. Zbog toga je bilo korisno što je Radnička komora u Zagrebu 1926. osnovala svoju knjižnicu, koja je 1927. otvorena javnosti. To je bila prva javna knjižnica u Hrvatskoj, namijenjena u isti mah radnicima i drugim širokim slojevima stanovništva."1 Radnička biblioteka otvorena je 8. siječnja 1927.
Radničke komore samoupravna su tijela radnika i namještenika čija je svrha zastupanje prava i interesa radnika. Osnivaju se i rade prema zakonskim propisima, a svoje zadatke vrše pod nadzorom resornog ministarstva rada ili socijalne politike.
Struktura Radničke komore u Zagrebu:
- Sekretarijat
- Upravno odjeljenje
- Socijalno-političko odjeljenje s Pravnim odsjekom
- Kulturno-prosvjetno odjeljenje.
Kulturno-prosvjetno odjeljenje usmjerilo je svoju djelatnost u tri osnovna pravca:
- Radnička akademija
- Radničke čitaonice
- Radnička biblioteka.
Radnička biblioteka nije bila samostalna, već dio Kulturno-prosvjetnog odjeljenja Radničke komore, a prvi pročelnik Kulturno-prosvjetnog odjeljenja i njegov organizator, pa samim tim i upravitelj Radničke biblioteke, bio je dr. Božidar Adžija.2
Radnička biblioteka u početku je bila smještena na Trgu dr. Ante Starčevića, danas Svačićev trg 17. Izgradnjom Radničkog doma, nove zgrade Radničke komore, Knjižnica se 1938. seli u novi, namjenski izgrađen prostor. Radnički dom Vilima Bukšega nakon 2. svjetskog rata preimenovan je u Radnički dom „Đuro Salaj“. Godine 1938. trg na kojem se nalazi zgrada zvao se Krešimirov trg. Nakon Drugog svjetskog rata preimenovan je u Trg generalisima Staljina, nakon toga postaje Lenjinov trg, a od 1990. vraća mu se stari naziv Trg kralja Petra Krešimira IV.3 Radnička biblioteka danas nosi ime Knjižnica Božidara Adžije.
Zgradu Radničke komore u Zagrebu projektirali su Vladimir Šterk i Grupa KKK koju čine Georg Kiverov, Jovan Korka i Đorđe Krekić.4
![](https://www.kgz.hr/userdocsimages/adzija/izlozbe/2a.jpg?vel=41845)
Vladimir Šterk (Zagreb, 1891-1941), nakon mature u realnoj gimnaziji u Zagrebu odlazi u Prag gdje završava Češku visoku tehničku školu, a nakon Prvog svjetskog rata diplomirao je na Češkim visokim tehničkim naukama u Pragu 1921. godine. Bio je jedan od prvih asistenata na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1923. postaje samostalni ovlašteni arhitekt u Zagrebu. Od 1925. ovlašten je za obavljanje javne prakse iz arhitektonske struke na cijelom području Kraljevine SHS, a sredinom iste godine polaže propisanu zakletvu kao ovlašteni civilni inženjer. Umro je od leukemije.5
Lokacijska dozvola za zgradu Radničke komore, danas Radnički dom „Đuro Salaj“ izdana je 1934., a građevinska 1935. godine. Uporabnu dozvolu zgrada je dobila 1938. godine.
Zgrada je visine sedam etaža, namjena joj je javno-poslovno-stambena.6 Pripada razdoblju tzv. Novoga građenja, sa 2 pročelja koja su zaobljenim uglovnim dijelom povezana u jedno pročeljno platno, s uvučenim zadnjim katom. Karakterističnog je zaobljenog oblika čiji jedan dio gleda na Šubićevu ulicu, a drugi na Ulicu Ljudevita Posavskoga. Zgrada ima armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubištem i skeletni nosivi sustav. Tavanski kat bio je namijenjen za stanove, a u etažama ispod bile su uredske prostorije. U unutrašnjem dvorišnom dijelu bila je smještena kinodvorana, a danas je na tom dijelu klub Tvornica kulture.7 Velika dvorana u Radničkoj komori zanimljive je konstrukcije sa zaobljenom trapeznom formom i linijom stropa dvorane koja je bila zaobljena u uzdužnom smjeru, rebrastog armiranobetonskog stropa na rasponu od 23 do 40 m. Prije Drugog svjetskog rata ta se dvorana u večernjim satima koristila kao gradska dvorana za ples i priredbe. Ova je građevina također jedna od rijetkih s pravim armiranobetonskim skeletnim sustavom na rasponima s preko 7 m. Autori građevina projektirali su i interijer, čak i pojedine komade namještaja.8 Zgrada je danas u vlasništvu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
![](https://www.kgz.hr/userdocsimages/adzija/izlozbe/3a.jpg?vel=65652)
Prvi kat zgrade namjenski je projektiran i izgrađen za Radničku biblioteku koja je u zgradi od samih početaka 1938.
Prvo preuređenje prostora Knjižnice bilo je od 1963. do 1965.
![](https://www.kgz.hr/userdocsimages/adzija/izlozbe/4a.jpg?vel=51813)
Drugo preuređenje bilo je 1991. kada su sindikati iz sigurnosnih razloga tražili da se za ulaz u Knjižnicu koristi ulaz iz Šubićeve, inače sporedni ulaz u Knjižnicu.
U zadnjem preuređenju između 2002. i 2003. godine Knjižnica je u cijelosti preuređena. Dotadašnje stanje više nije zadovoljavalo osnovne odredbe o sigurnosti, posebno protupožarne propise, obnovile su se instalacije i sanitarni čvorovi, a Knjižnica je dobila vlastiti sustav za grijanje i hlađenje. Obnovilo se i dizalo tako da pristup Knjižnici imaju i osobe koje se otežano kreću, a povećan je broj radnih mjesta za korisnike u Studijskoj čitaonici. Tim se preuređenjem sređuju i podrumske prostorije Knjižnice, tzv. Arhiv u koji se postavljaju kompaktusi i time otvara prostor za pohranu velikog dijela knjižničnog fonda. U Knjižnicu se opet ulazi na stari, glavni ulaz u zgradu.
![](https://www.kgz.hr/userdocsimages/adzija/izlozbe/5a.jpg?vel=69993)
Osim dobrih strana koje su se dobile, preuređenjem je nažalost uklonjen originalni polukružni drveni pult koji je pratio krivulju pročelja objekta, a uklonjeni su i originalni drveni i kameni podovi te dvoja dvokrilna staklena vrata, jedna koja su stajala u studijskoj čitaonici, a druga koja su odvajala prostor današnjeg otvorenog i zatvorenog spremišta.
Knjižnica se još uvijek koristi jednim dijelom originalnog drvenog namještaja iz doba gradnje zgrade te originalne police, ljestve i kolica za knjige s početka 1960-ih. Taj inventar ima vrijednost sam za sebe, neovisno o samom značaju Knjižnice, vrijednosti fonda i vrijednosti koju ima kao dio zgrade Radničkog doma.
![](https://www.kgz.hr/userdocsimages/adzija/izlozbe/6a.jpg?vel=60505)
Ako želite pročitati više o ovoj temi literaturu možete pronaći na ovoj poveznici.
Literatura:
Kahle, Darko. Architectural work of Georg Kiverov, Jovan Korka and Đorđe Krekić in Zagreb = Djelovanje arhitekata Georga Kiverova, Jovana Korke i Đorđa Krekića u Zagrebu : 1926.-1940. // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. God. 25, 2=54(2017), str. 256-271.
Kahle, Darko. Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. God. 16, 2(36)(2008), str. 192-209.
Kolar Dimitrijević, Mira. Djelovanje Božidara Adžije na kulturno-prosvjetnom uzdizanju zagrebačkih radnika // Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak… [et al.]]. Sv. 4. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1968. Str. 283-300.
Matan, Cela. Arhitektura, konstrukcija i konzervacija: reprezentativna palača tridesetih godina u Zagrebu // Zajednički temelji 2018. - uniSTem : zbornik radova / Šesti skup mladih istraživača iz područja građevinarstva i srodnih tehničkih znanosti, Split, 25.-26. rujna, 2018. Zagreb : Udruga hrvatskih građevinskih fakulteta; Split : Sveučilište, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, 2018. Str. 150-157.
Mudri-Škunca, Vera. Radnička biblioteka u Zagrebu između dva rata : prilog povijesti Kulturno-prosvjetnog odjeljenja Radničke komore // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. God. 12, 1/2(1966), str. 1-43.
Radovčić Mahečić, Darja. Potez triju trgova (Trg hrvatskih velikana – Trg žrtava fašizma – Krešimirov trg) – urbani status istočne ekstenzije zagrebačkoga Donjeg grada // Rad Instituta povijesti umjetnosti. 44, 2(2020), str.161-186.
Sagrak, Darko. Zagreb : 1941-1945. Zagreb : Darko Sagrak, 1995.
Stanić, Jelena; Šakaja, Laura; Slavuj, Lana. Preimenovanja zagrebačkih ulica i trgova // Migracijske i etničke teme. 25, 1-2(2009). Str. 89-124.
Kahle, Darko. Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. // Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. God. 16, 2(36)(2008), str. 192-209.
Kolar Dimitrijević, Mira. Djelovanje Božidara Adžije na kulturno-prosvjetnom uzdizanju zagrebačkih radnika // Iz starog i novog Zagreba / [urednici Franjo Buntak… [et al.]]. Sv. 4. Zagreb : Muzej grada Zagreba, 1968. Str. 283-300.
Matan, Cela. Arhitektura, konstrukcija i konzervacija: reprezentativna palača tridesetih godina u Zagrebu // Zajednički temelji 2018. - uniSTem : zbornik radova / Šesti skup mladih istraživača iz područja građevinarstva i srodnih tehničkih znanosti, Split, 25.-26. rujna, 2018. Zagreb : Udruga hrvatskih građevinskih fakulteta; Split : Sveučilište, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, 2018. Str. 150-157.
Mudri-Škunca, Vera. Radnička biblioteka u Zagrebu između dva rata : prilog povijesti Kulturno-prosvjetnog odjeljenja Radničke komore // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. God. 12, 1/2(1966), str. 1-43.
Radovčić Mahečić, Darja. Potez triju trgova (Trg hrvatskih velikana – Trg žrtava fašizma – Krešimirov trg) – urbani status istočne ekstenzije zagrebačkoga Donjeg grada // Rad Instituta povijesti umjetnosti. 44, 2(2020), str.161-186.
Sagrak, Darko. Zagreb : 1941-1945. Zagreb : Darko Sagrak, 1995.
Stanić, Jelena; Šakaja, Laura; Slavuj, Lana. Preimenovanja zagrebačkih ulica i trgova // Migracijske i etničke teme. 25, 1-2(2009). Str. 89-124.
1 Enciklopedija Jugoslavije. Sv. 1, str. 534.
2 Mudri-Škunca, Vera. Radnička biblioteka u Zagrebu između dva rata : prilog povijesti Kulturno-prosvjetnog odjeljenja Radničke komore // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. God. 12, 1/2(1966), str. 2-5.
3 Stanić, Jelena; Šakaja, Laura; Slavuj, Lana. Preimenovanja zagrebačkih ulica i trgova // Migracijske i etničke teme. 25, 1-2(2009). Str. 121.
4 Kahle, Darko. Djelovanje arhitekata Georga Kiverova, Jovana Korke i Đorđa Krekića u Zagrebu : 1926.-1940. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/283522 (pristupljeno 12.1.2023.)
5 Kahle, Darko. Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/48580 (pristupljeno 12.1.2023.)
6 Cela Matan. Arhitektura, konstrukcija i konzervacija: reprezentativna palača tridesetih godina u Zagrebu. Dostupno na: https://core.ac.uk/download/pdf/197527889.pdf (pristupljeno 12.1.2023.)
7 Kahle, Darko. Potpisani projekti i realizacije Vladimira Šterka u Zagrebu od 1923. do 1941. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/48580 (pristupljeno 12.1.2023.)
8 Cela Matan, Nav. dj.