Rasprodano!

Prije nekoliko mjeseci Duško Ljuština, javni djelatnik, intendant i menadžer u kulturi, otišao je u mirovinu, što se poklopilo s izlaskom njegove knjige Rasprodano u izdanju VBZ-a.
 
Povodom Ljuštininog umirovljenja književnik Ante Tomić objavio je tekst u svojoj kolumni u Jutarnjem listu komentirajući njihovu suradnju i iz nje proizašlo prijateljstvo. Ali prije i poslije ičega drugoga, naglasio je Ante iskreno i toplo, meni je važno reći kako je on zbilja dobra, možda najbolja osoba koju poznajem.
 
Njihovo je prijateljstvo jako i kao takvo opisano u nesvakidašnje toploj kolumni koja je, kao i Ljuštinina knjiga, neposredan povod za ovaj razgovor – razgovor o prijateljstvu, profesionalnoj korektnosti, životu u teatru, humoru, ljudskoj toplini i uzajamnosti, kojih danas itekako nedostaje. (N. P.)
 
Gosti su Ante Tomić i Duško Ljuština, dok je urednik i voditelj tribine Nikola Petković.

Rasprodano, traži se još!

Teško da ima djelatnika u kulturi Grada Zagreba, a i šire, koji ne bi bili upoznati s profesionalnim likom i djelom Duška Ljuštine. Ovaj je dugogodišnji ravnatelj kazališta Kerempuh, pokretač i producent kazališne grupe Ulysses, negdašnji pročelnik za kulturu Grada Zagreba, uskoro doktor kulturnog menadžmenta – odnedavno u mirovini. Za kraj svoje formalne karijere napisao je knjigu osobnih i profesionalnih memorabilija: Rasprodano, svojevrsno svođenje računa života i rada, koje intrigira jer pokazuje što se sve to vrijeme događalo čovjeku pojedincu iza društvenih i povijesnih kulisa.

I baš je taj moment ljudskosti zaintrigirao urednika i voditelja tribine Nikolu Petkovića da kao goste pozove Duška Ljuštinu i književnika Antu Tomića, autora dirljivog novinskog članka povodom umirovljenja glavnog gosta tribine. U tom članku, a iz otvoreno subjektivne vizure, Tomić Ljuštinu opisuje ne samo kao vrhunskog profesionalca nego i “možda najboljeg čovjeka kojeg je ikada upoznao.” A tko poznaje Tomićev novinski opus zna koliko je on, blago rečeno, štedljiv s takvim pohvalama.

Razgovor sa sudionicima pokazao je da su ljudskost i elementarna čestitost koja iz toga proizlazi rijetka biljka na polju kulture u nas, i da je slučaj sjedinjenja tih karakteristika u jednoj osobi endemska pojava. A upravo to se krije iza životnoga i profesionalnog puta Duška Ljuštine i, saznajemo, temelj je Tomićeva teksta, a i otvoreno pozitivnog stava prema liku i djelu ovog neobičnog friškog umirovljenika. 

Kako je riječ o meritornom čovjeku, do jučer iz samoga sustava, i profesionalcu od formata na tom planu, urednik Petković prepustio je Ljuštini duže ekskurse koji su se doticali ključnih, da ne kažemo gorućih pitanja hrvatske kulture. Ljuština je problem zahvatio od činjenice nedostatka istinski, a ne samo retorički, promišljene politike prema kulturi, znanosti i obrazovanju preko apsolutno nedostatne financijske potpore tim sektorima (među najnižima u Europi!), do nepotrebnog politikanstva, a tako i nekompetencije te svaštarenja u kadrovskim rješenjima onih koji bi se kulturom mogli i trebali baviti. Iz te točke gledišta, kulturna sadašnjost i budućnost nisu blistave, ali Ljuštinin zarazni, da ne kažemo borbeni aktivizam i optimizam daje nam nadu da nije sve gotovo.

Ljuština je također istaknuo da su lik i djelo kojeg bi trebalo proučavati sadržani u opusu giganta hrvatske književnosti i kulture, pa i proroka u mnogim stvarima – Miroslava Krleže. Ljuština mu je posvetio cijelo poglavlje u svojoj knjizi te je predložio da se u srednje škole uvede predmet pod nazivom Miroslav Krleža. Urednik Petković napomenuo je kako petnaest godina predaje upravo Krležu na riječkom Filozofskom fakultetu, a uspostavilo se da Ante Tomić s Rajkom Grlićem upravo radi na scenariju za film po motivima Krležinog djela Na rubu pameti.

Možemo se samo nadati da to ne može biti slučajnost i da bi doista, s obzirom na njegovu evidentnu aktualnost, moglo uslijediti ponovno buđenje šireg interesa za djela i dane Miroslava Krleže, posljednjeg renesansnog čovjeka na prostorima Jugoistočne Europe, a moguće i šire.

 

Siniša Nikolić
Uredništvo Književnog petka
 

Galerija fotografija s tribine

Želite li dobivati obavijesti o programu Književnog petka, javite se na e-mail: knjizevni.petak@kgz.hr.
Hvala!