Sandro Đukić

Izložba 09.10.2018. - 09.11.2018. Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića Galerija Prozori
Izložba "Goli express" otvara trodnevni stručni skup u povodu 40 godina Galerije Prozori pod nazivom "Društveni potencijali hibridnih javnih kulturnih prostora i rubnih umjetničkih praksi"


"Kroz nekoliko posljednjih godina, u različitim medijima i izložbenim formatima, Sandro Đukić razvija slojeviti projekt 'Potrošeni oblici'. Radi se o ciklusima radova koje izlaže samostalno ili zajedno 'Kraljev gambit', 'Željezara' i 'Daydream', a kojima propituje historijske pozicije moći, prepoznajući u, naizgled, udaljenim socijalnim konstelacijama isti ponavljajući obrazac ekonomskih, geografskih, odnosno ideologijskih ekspanzija. Okosnica rada 'Kraljev gambit' performans je u kojemu autor i umjetnik Slaven Tolj igraju šah u dvorani XII. Kunsthistoriches Museuma u Beču. 'Željezara' uključuje umjetničku knjigu i ciklus fotografija snimljenih na lokaciji napuštenih i devastiranih hala Željezare Sisak, a u osnovi rada 'Daydream' je arhiva promotivnih turističkih fotografija iz 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća koju je autor kupio na slučajnoj dražbi. Najnoviji rad koji izlaže u Galeriji Prozori je 'Goli express'. Izložba uključuje fotografije urušenih zatvorskih objekata i zaostalog inventara, umjetničku knjigu te dokumentaciju performansa 'Sindrom Goli otok' koji su Đukić i umjetnik Marko Marković izveli na Golom otoku 2016. godine (koautor projekta i autor teksta "Sindrom Goli otok" bio je Branko Cerovac).
Goli otok, najveći kažnjenički logor za političke zatvorenike koji je kao politički logor djelovao od 1949. do 1955. u kolektivnoj je memoriji postao metafora za represije za komunističkog režima, odnosno za apsurde političkih totalitarizama u kojima se ne sudi, već se kažnjava pod policijskom jurisdikcijom. Ustvari, Goli je otok nezgodno mjesto naše povijesti kao i naše sadašnjosti. O tome govori, primjerice, Renata Jambrešić Kirin kada kaže: „Da je riječ o kiklopovskom otoku hrvatske političke mitologije svjedoči i nedostatak konsenzusa oko njegovog imenovanja, historijske valorizacije i spomeničke zaštite i tipa memorijalne geste kojom bi se obilježilo postojanje komunističkog logora.“* 
Citiranu rečenicu prepoznajem kao moguće polazište narativa koji gradi ova izložba. Taj se isti narativ temelji na prostorno specifičnoj situaciji, odnosno na knjižničnom kontekstu oko kojega se uspostavlja. Ako će se činiti da se pritom izmiče fokus s izložbe kao estetske prakse na druge vanumjetničke aspekte i estetike, valja se podsjetiti da se u ovakvoj konstalaciji, radi o stalno premještajućem fokusu i prepelatanju polja. Naime, Galerija Prozori u svom supostojanju s knjižnicom gradi semantički heterogeni prostor i postaje kanal njegove aktivacije teorijski se oslanjajući na koncepte agonističkog javnog prostora Chantal Mouffe (2008) i alternativnih umjetničkih knjižnica Ksenie Cheinman (2014). Sažeto rečeno, radi se o potrebi da se na specifičan način artikulira raznovrsnost javnog prostora, odnosno da se kreiranjem novih zona drukčijih prezentacija, izglobljenih iz dominantnih reprezentacija, upozori na značaj jednakovrijednih potisnutih narativa i diskurzivnih slojeva što otvara mogućnost novih znanja i potiče društvenu promjenu.
U tom svjetlu sagledavam izložbu Sandra Đukića 'Goli exspress'. Postavljena, naime, u razdoblju važne nacionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige, čija je tema - baština - dodatno apostrofirana igrom riječi u naslovu 'Baš baština', a u podnaslovu konkretizirana kao glagoljica, ova izložba zarezuje u hegemonijski koncept baštine, uvodeći u fokus neželjeno nasljeđe i paralelno problematizirajući prakse definiranja, tretiranja i reprezentacije baštine". (Iz predgovora I. Bekić)

*Renata Jambrešić Kirin (2008) Dom i svijet.Zagreb: Centar za ženske studije, str. 81


Umjetnička knjiga bit će izložena i promovirana u toku trajanja izložbe. 




Sandro Đukić je multimedijalni umjetnik. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti 1989. u klasi prof. Đure Sedera. Studirao je na Kunstakademie Dusseldorf od 1989. do 1993. kao gostujući i redovni student (u klasi prof. Nam June Paik). Na istoj instituciji je pohađao Majstorsku radionicu od 1993.-1994. godine (prof. Nan Hoover). Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je većeg broja nagrada, a kao predavač je sudjelovao na više domačih i međunarodnih simpozija.
Radovi mu se nalaze u javnim i privatnim zbirkama. Član je
HULUS i HZSU.

Više o skupu "Društveni potencijali hibridnih javnih kulturnih prostora i rubnih umjetničkih praksi" na https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/strucni-skup-povodom-40-godina-galerije-prozori/46418

Program su podržali Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba i Austrijski kulturni forum.