Sladki naš kaj

„Kak zvon je KAJ grmelo,
Kak kres je KAJ plamtelo,
Kak jogenj, kak harfa, vekomaj [...].”
                                                        Miroslav Krleža, 1935.¹
 
 
U povodu Međunarodnog dana materinskog jezika i Mjeseca hrvatskoga jezika te osobito izlaska 15. sveska Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika i puštanja njegove online inačice na stranici kajkavski.hr (http://kajkavski.hr/), organizirali smo izložbu „Sladki naš kaj”. Postavljena je na informativno-posudbenom odjelu Knjižnice i upoznat će posjetitelje s bogatstvom našeg knjižnog fonda. Izložbu čine tri dijela: odabrane bibliografske jedinice iz čitaoničke zbirke, retro fotografije drvenih etno-kuća renomiranog sisačkoga fotografa Miroslava Arbutine, treći dio je podcast razgovor s dr. sc. Željkom Brlobaš, voditeljicom projekta „Rječnik”,, i s dr. sc. Željkom Jozićem, ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (https://bit.ly/2QfJBeI). O aktualnostima u kajkavskome književnom jeziku, podcast razgovor vodila je Ivana Sabljak.
 
Davne 1936. g. u Akademiji su razmišljali o izradi rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika, no stvarni rad na tome projektu započeo je tek 1963. g. Posao je povjeren jezikoslovcima iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Riječi koje su u rječniku jesu djela nastala na kajkavskome književnome jeziku od polovice 16. stoljeća do sredine 19. st. Ubrojena su i djela nastala na kajkavskome narječju do polovice 20. stoljeća.
 
Mnogi su smatrali književnost na kajkavskome književnome jeziku manje vrijednom nego, primjerice, staru dubrovačku književnost. No, istina je drugačija, a jedan od priznatih stručnjaka, Dalibor Brozović rekao je: „Zar je [...] kajkavsko narječje manje vrijedno od štokavskoga? [...] to narječje pokazalo [je] svoju sposobnost u starim znanstvenim i književnim djelima, [...] Kajkavštine se nemamo zašto stidjeti, ona ima svoje časno mjesto u našoj prošlosti, pa i današnjici [...].”² 
Izbor literature možete pogledati u našem katalogu pod poveznicom: https://bit.ly/3cyGHcg.
 
Poruka Ivana Pergošića u 16. st. bila je: „I nijema biti sudec kruto okoren ni odviše milostiv. Da da pravden bude v suđenji. Jer v vsakom suđenji ima biti milošča s pravicum skupa složena. I vsaki, kateri pravo sudi, vage v svojih rukah nosi, da na vsaki kraj vage položi i pravicu i milošču. Da poleg pravice daje na grijehe vun šentenciju.”³
 
Na jezičnu kartu Europe vraćen je 12. siječnja 2015. godine hrvatski kajkavski jezik kao književni, povijesni jezik, kojeg je Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) uvrstila u svoj registar.