Statistika mladih: istraživanje mladih u Hrvatskoj
Autori/ce hrvatskog istraživanja su: Anja Gvozdanović, Vlasta Ilišin, Mirjana Adamović, Dunja Potočnik, Nikola Baketa, Marko Kovačić.
U istraživanju je sudjelovalo 1500 sudionika u dobi od 14 do 29 godina, od čega njih 51 % pripadnice su ženskog spola dok se njih 49 % izjasnilo pripadnicima muškog spola. Prosječna dob sudionika istraživanja iznosila je 22 godine. Što mladi misle i kažu o obitelji, prijateljima, imaju li povjerenja u brak, prihvaćaju li tradicionalne patrijarhalne stavove glede raspodjele rodnih uloga, kupuju li se ispiti na njihovim obrazovnim institucijama, koji su ključni faktori uspjeha u hrvatskom društvu te vjeruju li mladi ljudi u odgovornost društvenih medija, samo su neka od pitanja na koja je fokusirano ovo istraživanje.
Neovisnost (86%), vjernost prijateljima (86%) i vjernost partneru (83%) u samom su vrhu rang-ljestvice vrijednosti mladih ljudi u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo i da mladi najviše vjeruju represivnim institucijama, vojsci (48%) i policiji (41%), dok najmanje povjerenja imaju u Hrvatski sabor (10%) te političke stranke (9%). Premda istraživanje donosi da gotovo svi mladi sudionici u istraživanju imaju svakodnevni pristup internetu, ipak im je televizija dominantan izvor informiranja (66%), dok većina njih nije dovoljno svjesna mogućih zlouporaba osobnih podataka prilikom uporabe društvenih medija. Drugim riječima, 32 % sudionika istraživanja potpuno ili uglavnom ne vjeruje u odgovornost društvenih medija, 33% ih vjeruje i ne vjeruje, a 28% smatra da im se osobni podaci koriste na odgovoran način. Internet mladi ljudi u Hrvatskoj najviše koriste upravo za društvene medije poput Facebooka, Instagrama, Snapchata, Twittera i dr. (83%) te za komunikaciju s prijateljima putem chata, Skypea, WhatsAppa, Vibera, Face Timea i dr. (82%), dok mladi putem interneta najmanje kupuju (15%).
Zanimljivo je spomenuti da su nalazi istraživanja pokazali i da je broj knjiga prisutnih u kućanstvu povezan sa stupnjem obrazovanja ili jednostavnije rečeno oni koji imaju manji broj knjiga u kućanstvu, češće završavaju niže stupnjeve obrazovanja.
Ovo su samo neki od nalaza ovog zanimljivog istraživanja, a više relevantnih podataka o mladim ljudima u Hrvatskoj možete pročitati na našim izlozima te na poveznici:
URL: https://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/15291.pdf (14.10.2022.)
Također, tijekom Mjeseca hrvatske knjige možete razgledati i publikacije Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na temu istraživanja mladih te publikacije o mladima i s njima povezanim temama iz fonda Knjižnice Kustošija.
Izvor:
1. Istraživanje mladih u Hrvatskoj 2018./ 2019. URL: https://library.fes.de/pdf-files/bueros/kroatien/15291.pdf (14.10.2022.)
Autorice izložbe: mag. hist. art., phil. i bibl. Sunčica Ostoić, dr.sc. Dunja Potočnik, dr.sc. Marina Putnik
Autor ilustracija: Luka Blažeković