Ste se zriktale 2. dio

Ste se zriktale:
Stara sjećanja na moderne frizure
 
Izložba o frizurama prvi put prikazana je u galeriji Kupola Gradske knjižnice tijekom ljeta 2023. U izlozima Službe nabave i obrade Knjižnice Novi Zagreb, nakon prvog dijela prikazanog ranije ove godine, predstavljen je drugi dio izložbe.
 
Neformalni sastav etnologinja, kulturnih antropologinja i povjesničarki Etno Šnajderaj u ovom predstavljanju svoje izložbe „Ste se zriktale“ obrađuje frizure i oglavlja žena koje su 60-ih godina 20. stoljeća bile mlade djevojke (iako ima i onih nešto starijih žena) iz okolice Zagreba.
Kada je riječ o modi 1960-ih godina, ne piše se i ne govori često o modi koja se razvijala na selima - procesu predstavljenom u izložbi - koji je također bio vrlo raznolik i zanimljiv.
Izložba se usredotočuje na praćenje četiri obitelji iz okolice Zagreba, koje su također i obitelji autorica izložbe. Kulturnoantropološkom metodologijom - polustrukturiranim intervjuima s članovima obitelji i analizom istih, te nizom obiteljskih fotografija, predstavljeni su zagrebački sjever - Markuševec, istok - Adamovec, jug - Hrelić i zapad - Gornje Vrapče.
Šezdesete godine 20. stoljeća godine su značajnih promjena u gradskom, kao i u seoskom odijevanju. Obilježava ih djelomična i na koncu potpuna zamjena narodnog ruha onim civilnim. Ovaj proces bio je dugačak i uzbudljiv, a kako se mijenjala odjeća, tako su se mijenjale i frizure. Propitivale su se različite teme prikazane izložbom:
 
Što su voljeli nositi tinejdžeri?
Kako je društvo reagiralo na novu modu i nove frizure poput trajne?
Tko su bili modni influenceri na selima 1960-ih godina?
 
Tradicijska odjeća oduvijek je bila podložna promjenama, jednako kao i gradska odjeća. Na nju je utjecala podjela zemlje na župe, trgovačke veze, industrijalizacija i modernizacija, a seosko stanovništvo je općenito uzimalo različite odjevne motive kako bi se cijela naselja ili pojedinci mogli isticati među drugima.
Muška se tradicijska odjeća napustila već dvadesetih godina 20. stoljeća, mnogo prije nego ženska nošnja i to zbog ranijeg i bržeg prijelaza muškaraca „na rad u Zagreb“. Žene iz zagrebačke okolice tek 1960-ih godina počinju raditi u gradu te se upravo tada tradicijske kikle, oplećci i fertuni zamjenjuju tzv. civilkama. 
 
O autoricama:
Ana Antolković magistrirala je 2018. godine na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju te južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područja stručnog etnološkog i kulturnoantropološkog interesa kojima se bavi jesu antropologija tekstila, digitalna humanistika, antropologija društvenog sjećanja i vizualna antropologija. Godine 2020. s „Etno Šnajderajem“ radi njihovu prvu izložbu "Ste se zriktale! Transformacije u odijevanju ruralnog Zagreba 1960-ih" koja je bila izložena u CEKATE-u te u virtualnom formatu, a 2022. drugu izložbu u galeriji Oblok u Sesvetama - "Ste se zriktale! Vol. 2 Transformacije u odijevanju ruralnog Zagreba 1960-ih". Trenutno je zaposlena u Centru za tradicijsku kulturnu baštinu gdje radi kao viši stručni suradnik za rekonstrukciju i restauraciju narodnih nošnji.
 
Martina Novosel je 2017. godine magistrirala pri Odsjeku za germanistiku te etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno radi kao nastavnica njemačkog jezika u Osnovnoj školi Markuševec, 2021. godine stažirala je na razvoju projekta iz područja digitalne humanistike "My House of European History" pri Europskom parlamentu u Luxemburgu. Teme njenog znanstvenog interesa obuhvaćaju područja etnomuzikologije i folkloristike, tradicijske kulture jugoistočne Europe te feminističke antropologije. Rad „Život žene zagrebačkog prigorja - promišljanje ženske subkulture i njene uloge u suvremenom predstavljanju identiteta grada Zagreba“ 2017. godine nagrađen je i Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu.
 
Martina Petrović je 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirala na studiju sociologije i povijest umjetnosti. Godinu dana kasnije na istom fakultetu magistrirala je na studiju etnologije i kulturne antropologije te antropologije. Trenutno radi kao novinarka. Njezin istraživački interes obuhvaća teme iz sociologije i antropologije grada s naglaskom na društvene i prostorne transformacije. Tijekom studija bila je aktivna članica predsjedništva Kluba studenata povijesti umjetnosti, organizatorica je nekoliko izložaba, sudionica različitih kongresa, dobitnica Posebne Rektorove nagrade 2015. godine te Godišnje nagrade Milovan Gavazzi u kategoriji studentski rad u 2017. godini.
 
Martina Piškor je 2018. godine magistrirala na studiju povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Od 2018. do 2019. bila je na stručnom osposobljavanju za zanimanje arhivist u Hrvatskom državnom arhivu, gdje radi od 2021. godine. U njezinom istraživačkom radu ističu se teme povijesti žena, kulturalne te povijesti svakodnevice. Još kao studentica bila je sudionica različitih kongresa te joj je u Zborniku Dana Marije Jurić Zagorke objavljen rad naslova „Emocionalni 'Misterij žene' Zofke Kveder“.