„Ste se zriktale!“ : Odijevanje ruralnog Zagreba 1960-ih

Izložba "Ste se zriktale!" posvećena je odijevanju okolice Zagreba šezdesetih godina 20. stoljeća. Autorice izložbe - etnologinje, sociologinje i povjesničarke - Ana Antolković, Martina Novosel, Martina Petrović i Martina Piškor, vođene i inspirirane željom da predstave život Zagreba iz perspektive "običnog purgera" u ovom iznimno zanimljivom povijesno-kulturnom desetljeću, odlučile su istražiti obiteljsku baštinu kako bi mogle ispričati četiri zanimljive "modne priče".
 
Obiteljske fotografije i naracije članova obitelji autorica tvore temelj izložbe pa su korištene i za kulturno-antropološku analizu, kao i teme prijelaza odijevanja iz tradicijske nošnje u gradsko ruho te utjecaj popularne i potrošačke kulture na život u Zagrebu.
 
Svaka od autorica je iz različitog dijela grada Zagreba. Tako se u izložbi pokrivaju zagrebački sjever s prigradskim naseljem Markuševcem, istok s Adamovcem, zapad s Vrapčem i jug s Hrelićem. Navedena naselja tvore koherentan krug oko grada te pokazuju koliko su način života i svakodnevica u navedenom razdoblju bili raznoliki i živopisni.
 
Tema je zanimljiva onima koji su šezdesete godine proživjeli, kao i onima koji bi voljeli saznati ponešto o ovom uzbudljivom povijesnom periodu ili, pak, za zaljubljenike u tekstil, odijevanje i modu.
Uz fotografije, na izložbi možete razgledati i knjige posvećene modi 60-ih iz bogatog fonda Knjižnice Božidara Adžije.
 
Izložba se može razgledati od 15. svibnja 2023. do 12. lipnja 2023. godine.
 


O autoricama:
Ana Antolković magistrirala je 2018. godine na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju te južnoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Područja stručnog etnološkog i kulturnoantropološkog interesa kojima se bavi jesu antropologija tekstila, digitalna humanistika, antropologija društvenog sjećanja i vizualna antropologija. Godine 2020. s „Etno Šnajderajem“ radi njihovu prvu izložbu "Ste se zriktale! Transformacije u odijevanju ruralnog Zagreba 1960-ih" koja je bila izložena u CEKATEu te u virtualnom formatu, a 2022. drugu izložbu u galeriji Oblok u Sesvetama - "Ste se zriktale! Vol. 2 Transformacije u odijevanju ruralnog Zagreba 1960-ih". Trenutno je zaposlena u Centru za tradicijsku kulturnu baštinu gdje radi kao viši stručni suradnik za rekonstrukciju i restauraciju narodnih nošnji.
 
Martina Novosel je 2017. godine magistrirala pri Odsjeku za germanistiku te etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutno je nastavnica njemačkog jezika u Osnovnoj školi Markuševec, 2021. godine stažirala je na razvoju projekta iz područja digitalne humanistike "My House of European History" pri Europskom Parlamentu u Luksemburgu. Teme njenog znanstvenog interesa obuhvaćaju područja etnomuzikologije i folkloristike, tradicijske kulture jugoistočne Europe te feminističke antropologije. Rad Život žene zagrebačkog prigorja - promišljanje ženske subkulture i njene uloge u suvremenom predstavljanju identiteta grada Zagreba 2017. godine nagrađen je i Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu.
 
Martina Petrović je 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu magistrirala studij sociologije i povijest umjetnosti. Godinu dana kasnije, na istom fakultetu, magistrirala je studij etnologije i kulturne antropologije te antropologiju. Trenutno radi kao novinarka. Njezin istraživački interes obuhvaća teme iz sociologije i antropologije grada s naglaskom na društvene i prostorne transformacije. Tijekom studija bila je aktivni član predsjedništva Kluba studenata povijesti umjetnosti, organizatorica je nekoliko izložaba, sudionica različitih kongresa te dobitnica Posebne Rektorove nagrade 2015. godine te Godišnje nagrade Milovan Gavazzi u kategoriji studentski rad u 2017. godini.
 
Martina Piškor je 2018. godine magistrirala studij povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Od 2018. do 2019. bila je na stručnom osposobljavanju za zanimanje arhivist u Hrvatskom državnom arhivu, gdje radi od 2021. godine. U njezinom istraživačkom radu ističu se teme povijesti žena, kulturalne te povijesti svakodnevice. Još kao studentica bila je sudionica različitih kongresa te je joj je u Zborniku dana Marije Jurić Zagorke, objavljen rad naslova Emocionalni "Misterij žene" Zofke Kveder.