Stihotron - Božica Jelušić
Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja 2017. na 10. Sesvetskom pjesničkom maratonu), na kojemu se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.
Pedeset osma predsjedateljica Republike stiha
od 8. do 22. srpnja 2019. godine
je suvremena hrvatska pjesnikinja Božica Jelušić.
BOŽICA JELUŠIĆ rođena je u Pitomači (Podravina) 16. prosinca l951. godine. Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika. S kraćim studijskim boravcima u Europi i SAD-u, cijeli je radni vijek provela u zavičaju, obnašajući različite poslove i dužnosti u obrazovanju i društvenim djelatnostima. U književnosti se javila 1970. godine. Od tada do danas objavila je preko 55 naslova poezije i proze u gotovo svim literarnim žanrovima (pjesme, pripovijetke, eseji, feljtoni, putopis, kritike, književnost za djecu, monografije).
Članica je Društva hrvatskih književnika od 1974. godine. Antologizirana, prevođena, nagrađivana. Zastupljena u čitankama i lektiri, te 40-ak antologija na stranim jezicima. Sudionica različitih poetskih susreta i festivala, te stručnih skupova o književnosti. Nositeljica Fulbrightove stipendije za književni rad na University of Washington, Seattle. Stalna suradnica i selektorica Hrvatskog sabora kulture od 2007. godine. Bavi se prevođenjem poezije s engleskog i njemačkog jezika (Yeats, Frost, Plath).
U povodu godišnjica života i književnog rada (65/45) , objavila je PETOKNJIŽJE izabranih djela u izdanju „Tonimira“ iz Varaždinskih Toplica. Izbor obuhvaća naslove: Ftić kesnokrič (Kajkavske pjesme), Sabrana bjelina (Štokavske pjesme), Zelena zemlja (Pjesme za djecu), Perom i kistom (Eseji) i Sjeverna strana i drugi put (Putopisi). Najnovija je dobitnica prestižne nagrade Tin Ujević (DHK) (2019.) Premda je najpoznatija po svojoj poeziji, ali i prozi te publicističkim zapisima objavljenima u mnogim časopisima, posebna joj je ljubav hrvatska (podravska) izvorna umjetnost pa je, uz vrlo stroge kriterije, objavila niz vrijednih monografskih, esejističkih i polemičkih te publicističkih tekstova o najpoznatijim podravskim izvornim slikarima i kiparima. Osobito područje njenog zanimanja su kajkavska književnost i ekologija, čemu je intenzivno posvećena posljednja tri desetljeća. Živi i radi u Đurđevcu, te na obnovljenom plemićkom imanju Barnagor u Čepelovcu.
Bibliografija:
Nagrade:
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!
PREUMORNA
Umor dođe od čekanja, predugoga nesretanja.
Od čitanja i crtanja i po ravnom posrtanja.
Od novina bez novosti i zemaljske olovnosti,
I od neba što te tišti i od ništa što te ništi.
Umor se od riječi stvori, od praznine što umori.
Od vrtnje u tijesnom krugu, prašine u vidokrugu.
Od svađe i od zle krvi, tjeskobe što život mrvi.
Od dosade vapijuće, punog trga, prazne kuće.
Od onoga što se mora, bez predaha i odmora.
Umor koji slama kosti, sve od rada bez radosti.
Umor teži od sjekire, svakog dana što izvire
Od nošenja prazne vreće, neljubavi i nesreće
2012.
Više o autorici:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEica_Jelu%C5%A1i%C4%87
http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/bozica-jelusic
https://www.facebook.com/bozica.jelusic
http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?cat=200
Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.
BOŽICA JELUŠIĆ rođena je u Pitomači (Podravina) 16. prosinca l951. godine. Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika. S kraćim studijskim boravcima u Europi i SAD-u, cijeli je radni vijek provela u zavičaju, obnašajući različite poslove i dužnosti u obrazovanju i društvenim djelatnostima. U književnosti se javila 1970. godine. Od tada do danas objavila je preko 55 naslova poezije i proze u gotovo svim literarnim žanrovima (pjesme, pripovijetke, eseji, feljtoni, putopis, kritike, književnost za djecu, monografije).
Članica je Društva hrvatskih književnika od 1974. godine. Antologizirana, prevođena, nagrađivana. Zastupljena u čitankama i lektiri, te 40-ak antologija na stranim jezicima. Sudionica različitih poetskih susreta i festivala, te stručnih skupova o književnosti. Nositeljica Fulbrightove stipendije za književni rad na University of Washington, Seattle. Stalna suradnica i selektorica Hrvatskog sabora kulture od 2007. godine. Bavi se prevođenjem poezije s engleskog i njemačkog jezika (Yeats, Frost, Plath).
U povodu godišnjica života i književnog rada (65/45) , objavila je PETOKNJIŽJE izabranih djela u izdanju „Tonimira“ iz Varaždinskih Toplica. Izbor obuhvaća naslove: Ftić kesnokrič (Kajkavske pjesme), Sabrana bjelina (Štokavske pjesme), Zelena zemlja (Pjesme za djecu), Perom i kistom (Eseji) i Sjeverna strana i drugi put (Putopisi). Najnovija je dobitnica prestižne nagrade Tin Ujević (DHK) (2019.) Premda je najpoznatija po svojoj poeziji, ali i prozi te publicističkim zapisima objavljenima u mnogim časopisima, posebna joj je ljubav hrvatska (podravska) izvorna umjetnost pa je, uz vrlo stroge kriterije, objavila niz vrijednih monografskih, esejističkih i polemičkih te publicističkih tekstova o najpoznatijim podravskim izvornim slikarima i kiparima. Osobito područje njenog zanimanja su kajkavska književnost i ekologija, čemu je intenzivno posvećena posljednja tri desetljeća. Živi i radi u Đurđevcu, te na obnovljenom plemićkom imanju Barnagor u Čepelovcu.
Bibliografija:
- RIJEČ KAO LIJEPO STABLO (pjesme), «Zrinski», Čakovec, 1973.
- GOLUBICA I PEPEO (pjesme), «Intergraf», Zagreb 1974.
- ČEKAONICA DRUGOG RAZREDA (pjesme), «Zrinski», Čakovec 1979.
- KOPERNIKOVO POGLAVLJE (pjesme), «Revija», Osijek 1983.
- HERZ DESETKA (eseji), «Revija», Osijek 1985.
- MEŠTRI, MEŠTRIJE (kajkavske pjesme), Narodno kazalište A. Cesarec, Varaždin 1985.
- BELLADONNA, mapa s grafikama Gordane Špoljar (pjesme, hrvatsko-engleska verzija), «Prosvjeta», Bjelovar, 1988.
- OKRHAK KONTINENTA (putopisna proza), «Globus», Zagreb 1988.
- ZMAJ OD PAPIRA (pjesme za djecu), «Prosvjeta», Bjelovar 1992.
- JEZUŠI (kajkavske pjesme s grafikama I. Lackovića-Croate), grafička mapa, «Prosvjeta», Bjelovar 1993.
- JEZUŠI (kajkavske pjesme), SAMOBOR TISAK, Samobor 1993 ( s proslovom Z. Bartolića)
- ZIMZELEN (izabrane pjesme), «Prosvjeta», Bjelovar 1993.
- IVAN LACKOVIĆ-CROATA,( monografska studija), Zagreb,l997, Media Print
- SVJETLOKRUG GODINE (pjesme s bakropisima Ivana Lackovića-Croate), «Manufaktura», Zagreb 1994.
- PO MJERI CVIJETA, listići iz ekološke bilježnice, «Naša djeca», Zagreb 1995.
- MIRKO HORVAT, monografija, Zagreb 1996.
- ZNAK NA ZEMLJI (slikarstvo i kiparstvo Podravine), eseji, «Lora», Koprivnica 1996.
- NOČNA STEZA (kajkavske pjesme, izbor), «Matica hrvatska Đurđevac / Kajkavsko spravišče», Zagreb, 1997.
- ALBUM TOMERLIN (monografska studija), izdanje autora,Centar za kulturu Đurđevac 1998.
- PODRAVINA I PRIGORJE (monografija)Koprivnica, 2001 .Izd. Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica.
- PERO TOPLJAK PETRINA (monografija), Pučko otvoreno učilište Zagreb, 1999.
- STOLISNIK (pjesme), Matica hrvatska Đurđevac, Tiskara Franjković, Koprivnica 2000.
- BAKOMAT (slikovnica), Kašmir promet,Zagreb, 2001
- SLOVOSTAJ (izabrani rukopisi i pjesme), «Tipex» Zagreb, 2002.
- PISANJE U VJETAR (izbor iz kolumni), «Pastorala», Koprivnica 2003.
- NADA ŠVEGOVIĆ-BUDAJ (likovna monografija), «Almateja nova», Zagreb ,2004.
- OD CINTORA DO CYBERA, kajogledi/ kajkavski ogledi, “Kajkavsko spravišče”, Zagreb, 2004.
- RUKAVICA SONETA, pjesme, Mala knjižnica DHK, Zagreb, 2005.
- LIBELA I DRUGE PJESME (s fotografijama Andreje Dugina), Knjižnica i čitaonica Đurđevac, Bjelovar 2006.
- POGLED STABLU, priče i pjesme o drveću (fotografije Dugina-Kovačev-Wolf), Hrvatske šume, Bjelovar, 2007.
- FLAUTA U INJU, izabrane pjesme, Bibl. Carmen Croaticum,urednik:E.Fišer, Privlačica Vinkovci, 2008.
- PRIČA O JAKOVU OBLAKU, slikovnica, s akvarelima D. Lončarić, Gradska knjižnica i čitaonica Đurđevac, 2008.
- ŠTORGA, Activa Kajkaviana, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2007.
- VIDOVITI PUTI (mapa s grafikama I. Andrašića), Podravska banka, Koprivnica, 2009.
- LJESTVE OD SVILE (pjesme za djecu) Profil Zagreb, 2010.
- ARIELIRIKA (pjesme) Baltazar, Koprivnica, 2011.
- DODIRUJEM DUGU/slikopisanka mala (pjesme i fotografije) HMNU, Zagreb, 2011.
- SKOK U DALJ (pjesme) Rukopis, Koprivnica, 2016.
- FTIČ KESNOKRIČ (pjesme) Tinomir, Varaždinske Toplice, 2016.
- ZELENA ZEMLJA (pjesme za djecu) Tinomir, Varaždinske Toplice, 2016.
- SABRANA BJELINA (pjesme) Tinomir, Varaždinske Toplice, 2016.
- PEROM I KISTOM (eseji) Tinomir, Varaždinske Toplice, 2016.
- SJEVERNA STRANA I DRUGI PUTI (putopisi) Tinomir, Varaždinske Toplice, 2016.
- KOTAČEV SLAVOPOJ (pjesme) Tonimir, Varaždinske Toplice, 2018.
- DRAVOM I PODRAVLJEM (putopisi) DHK, Koprivnica, 2019.
Nagrade:
- 7 sekretara SKOJ-a (za zbirku Riječ kao lijepo stablo)
- Galovićeva nagrada
- Maslinov vijenac
- 12 nagrada za kajkavsku poeziju na Recitalu Dragutin Domajnić Zelina
- Nagrada Pasionske baštine za duhovnu poeziju
- Najljepši hrvatski putopis
- Poeta oliveatus na manifestaciji Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani 1994.
- Nagrada Zvonimir Golob 2011. za pjesmu Žeđ
- Nagrada Katarina Patačić
- Zlatna povelja Matice hrvatske za roman "Čišćenje globusa" (2014.)
- Nagrada Dubravko Horvatić (Hrvatsko slovo) 2018.
- Dobitnica nagrade Tin Ujević (DHK) (2019.)
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!
PREUMORNA
Umor dođe od čekanja, predugoga nesretanja.
Od čitanja i crtanja i po ravnom posrtanja.
Od novina bez novosti i zemaljske olovnosti,
I od neba što te tišti i od ništa što te ništi.
Umor se od riječi stvori, od praznine što umori.
Od vrtnje u tijesnom krugu, prašine u vidokrugu.
Od svađe i od zle krvi, tjeskobe što život mrvi.
Od dosade vapijuće, punog trga, prazne kuće.
Od onoga što se mora, bez predaha i odmora.
Umor koji slama kosti, sve od rada bez radosti.
Umor teži od sjekire, svakog dana što izvire
Od nošenja prazne vreće, neljubavi i nesreće
2012.
Više o autorici:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Bo%C5%BEica_Jelu%C5%A1i%C4%87
http://dhk.hr/clanovi-drustva/detaljnije/bozica-jelusic
https://www.facebook.com/bozica.jelusic
http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?cat=200
Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.