Stihotron - Drago Štambuk

Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja na  10. Sesvetskom pjesničkom maratonu),  
na kojemu  se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.

Trideseti predsjedatelj Republike stiha
od 28. svibnja do 11. lipnja 2018. godine
je suvremeni hrvatski pjesnik Drago Štambuk.
 


Drago Štambuk je rođen 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču. Prva četiri razreda pučke škole pohađao je u rodnom mjestu, ostatak u Splitu, gimnaziju Vladimir Nazor završio je 1969. u Splitu, a Medicinski fakultet, kao prvi na prijamnom ispitu i vrhunski student, 1974. u Zagrebu. Specijalizirao je internu medicinu te subspecijalizirao gastroenterologiju i hepatologiju, u Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu. Od 6. studenoga 1983. do konca 1994. živio je i radio u Londonu (The Royal Free Hospital: Wellcome Foundation Fellow; St. Stephen's Hospital; Kobler Center, Chelsea and Westminster Hospital; St. Bartholomew's Hospital) gdje se bavio znanstvenim i kliničkim istraživanjem bolesti jetre, eksperimentalnom terapijom kopnice (AIDS-a) i brigom za oboljele. Među najznačajnijima su mu rad na HGP-30 cjepivu protiv sindroma stečene imunodeficijencije, kao i rad na njegovu liječenju, osobito s AZT-om. Autor je medicinskih novotvorenica (kopnica, ritmodajnik, proširnica ili žilni potporanj...)
 
Od 1991. opunomoćeni je predstavnik Republike Hrvatske u Velikoj Britaniji, od 1995. veleposlanik je RH u Indiji i Šri Lanki, a od 1998-2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja (Sudan, Jordan, Kuvajt, Libanon, Katar, Jemen). Na Harvardskom je sveučilištu od 2001. do 2002. gdje se bavio etikom u međunarodnim odnosima i temom općeg dobra, kada postaje i harvardski doživotni Fellow. Veleposlanik je Republike Hrvatske u Japanu i u Republici Koreji od 4. studenoga 2005. do 31. prosinca 2010, a od 14. travnja 2011. veleposlanik je Republike Hrvatske u Brazilu (Venezueli, Kolumbiji, Trinidad-Tobagu).
 
U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru "Croatia rediviva ča-kaj-što" koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike. Prvi je stranac koji je svojom tankom na japanskom, na temu svjetla (hikari), sudjelovao na japanskom Carskom novogodišnjen čitanju poezije Utakai Hajime u Imperijalnoj palači u Tokiju 14. siječnja 2010. U Osaki je 28. svibnja 2011. u sklopu Librasia konferencije o azijskoj literaturi osnovao Nagradu za najbolji haiku na engleskom jeziku „Vladimir Devidé.
Član je Hrvatskog liječničkog zbora od 1975, Društva hrvatskih književnika od 1978, General Medical Councila od 1984, engleskoga PEN-a od 1985, hrvatskoga PEN-a od 1986. i prvi počasni doživotni član japanskoga PEN-a od 2008.
 
Prve pjesme tiskao je 1973. u splitskom časopisu Vidik. Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda i ogleda koje su prevedene na oko petnaest svjetskih jezika. O njegovoj poeziji su pisali i veliki svjetski književnici – Tess Gallagher, Raymond Carver, Antonio Skarmeta, Stephen Greenblatt, Kazuko Shiraishi i mnogi drugi. Neke od njegovih poznatijih knjiga su „Croatiam aeternam“, „Meu namin“, „Snijeg za Ehnatona“, „Morski Božić“, „Alat bola“,„Vapnena trupla“, „Od onih kakve crta infantkinja“, „ANTINOY & mangal“, „Brač“, „Incompatible Animals“, „Lomna slika“, „Coerlacanth“, „Hram u stijeni“, „Nedovršeno stvaranje svijeta“. Najnovija zbirka pjesama, „Theurgija“ (2018.), predstavljena je 22. svibnja 2018. u prostorima Društva hrvatskih književnika.
 
 
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!
 
Nagrade:
 

• Nagrada NZ Marko Marulić za prvu neobjavljenu knjigu mladih autora 1973. (za knjigu pjesama meu namin)
• Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a za mlade stvaratelje 1978. (za knjigu pjesama ANTINOY & mangal)
• Nagrada Slobodne Dalmacije za umjetnost „Jure Kaštelan“ 2003. za knjigu pjesama I šišmiši su ptice u bezpjevnoj zemlji (izabrane pjesme, II. izdanje)
• Nagrada „Josip Sever“  2005. za knjigu pjesama Mirula
• Nagrada Grada Splita za istoimeni pjesnički recital u Meštrovićevom kašteletu na Splitskom ljetu 2006.
• Nagrada Hrvatskog haiku društva 2010. Za zbirku pjesama Pognuta riža
• Nagrada županije Splitsko-dalmatinske za životno djelo 2010.
• Nagradu “Zvonimir Golob” u veljači 2017. godine za pjesmu „Alat bola“

 
GOJENAC
 
 
Ova je planina obrnuto more
okovano zrakom mješte kopnom.
Ova planina sušta je modrina
planina je ova i još bolje more.
 
U moru planina ogleda se
zrcali se u planini more.
 
Ja sam na planini
mnijem da je more
i ćutim se ko riba krajarica.
Nije moguće da ova kućica nije brodica
ovi oblaci da nisu stijene obala.
Nije moguće da ono dolje more
nije planina na glavu obrnuta.
 
(Drago Štambuk)
 
 
 
 
 
 
 
O autoru vidi i sljedeće:
 
http://www.envoy.jp/2010/02/the-poetry-of-drago-stambuk/
http://www.matica.hr/vijenac/409/Poetska%20etika%20pa%C5%BEnje/
http://www.croatia.org/crown/articles/9432/
http://globe.asahi.com/author/100308/01_01.html
http://classified.japantimes.com/nationalday/pdfs/20100625-croatia.pdf
http://dhk.hr/novosti/detaljnije/medunarodna-nagrada-vladimir-devide-za-haiku
https://www.vecernji.hr/kultura/biseri-hrvatske-vokalne-glazbe-u-glasovitom-teatro-amazonas-945670
https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/467310/dr-drago-stambuk-o-poeziji-i-svijetu-na-prekretnici
http://magazin.hrt.hr/415077/drago-stambuk-pjesnik-lijecnik-i-diplomat
http://www.glas-slavonije.hr/358702/5/Drago-Stambuk-Nisam-pjesnik-poeziju-smisljam-kako-bih-prezivio
https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/drago-stambuk-stihovima-osvojio-bec-1146179
https://www.youtube.com/watch?v=YeK4AAjkBX4
https://www.youtube.com/watch?v=KTA1jKwE0_8
https://www.jpf.go.jp/e/project/intel/archive/information/0906/06_02.html
https://direktno.hr/direkt/stambuk-o-stanju-hrvatskoj-i-ugledu-nase-domovine-svijetu-93164/
https://www.mvinfo.hr/clanak/drago-tambuk-dobitnik-je-pjesnicke-nagrade-dragutin-tadijanovic
http://www.glas-slavonije.hr/195190/1/Thatcher-Bolje-da-se-na-kriz--pribije-mene-nego-Hrvatsku
http://web.uchile.cl/vignette/cyberhumanitatis/CDA/vida_simple3/0