Stihotron - Lidija Dujić
Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja 2017. na 10. Sesvetskom pjesničkom maratonu), na kojemu se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.
Sedamdeset deveta predsjedateljica Republike stiha
od 4. do 11. svibnja 2020. godine
je suvremena hrvatska pjesnikinja Lidija Dujić.
Lidija Dujić (1965.) – sveučilišna je profesorica, urednica i književnica.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala jugoslavistiku (1989.) i doktorirala kroatistiku (2007.). Radila kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, a zatim urednica u nakladničkim kućama Profil i Mala zvona. Kao vanjska suradnica djelovala u Učilištu ZeKaeMa i bila članica kazališne skupine Fasade koja se bavila vizualnim teatrom (1993.-2001.), predavačica na kolegiju Lutkarstva i scenske kulture Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu (2001.-2005.), viša predavačica na kolegiju Dramske pedagogije Umjetničke akademije u Osijeku (2011.), suradnica Znanstveno-obrazovnoga programa HRT-a – autorica i scenaristica radijskih i televizijskih serijala o hrvatskim književnicima. Suautorica priručnika Lutkokazi (2006.) i Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji (2006.), udžbeničke serije Hrvatski ja volim (2007.-2014.) i memorabilija Knjiga o Sunčani i Severu (2010.). Autorica basnolikih priča za djecu Plagva (2007.) i slikovnice Bajka iz plićaka (2013.) te književnih studija Ženskom stranom hrvatske književnosti (2011.) i Zovu ih književnicama (2019.). Nagrađivana za pjesnički i urednički rad. Zaposlena na Sveučilištu Sjever – odjelima Komunikologija, mediji i novinarstvo i Odnosi s javnošću – na kojima, između ostalih, predaje kolegije Jezik medija, Narativno novinarstvo, Rodni stereotipi i novinarstvo, Novinarstvo i kultura. Područja znanstvenih interesa – medijska pismenost, povijest hrvatske književnosti i kazališta, rodni studiji.
Objavljene zbirke poezije:
Lidija Dujić (1965.) – sveučilišna je profesorica, urednica i književnica.
Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala jugoslavistiku (1989.) i doktorirala kroatistiku (2007.). Radila kao profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, a zatim urednica u nakladničkim kućama Profil i Mala zvona. Kao vanjska suradnica djelovala u Učilištu ZeKaeMa i bila članica kazališne skupine Fasade koja se bavila vizualnim teatrom (1993.-2001.), predavačica na kolegiju Lutkarstva i scenske kulture Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu (2001.-2005.), viša predavačica na kolegiju Dramske pedagogije Umjetničke akademije u Osijeku (2011.), suradnica Znanstveno-obrazovnoga programa HRT-a – autorica i scenaristica radijskih i televizijskih serijala o hrvatskim književnicima. Suautorica priručnika Lutkokazi (2006.) i Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji (2006.), udžbeničke serije Hrvatski ja volim (2007.-2014.) i memorabilija Knjiga o Sunčani i Severu (2010.). Autorica basnolikih priča za djecu Plagva (2007.) i slikovnice Bajka iz plićaka (2013.) te književnih studija Ženskom stranom hrvatske književnosti (2011.) i Zovu ih književnicama (2019.). Nagrađivana za pjesnički i urednički rad. Zaposlena na Sveučilištu Sjever – odjelima Komunikologija, mediji i novinarstvo i Odnosi s javnošću – na kojima, između ostalih, predaje kolegije Jezik medija, Narativno novinarstvo, Rodni stereotipi i novinarstvo, Novinarstvo i kultura. Područja znanstvenih interesa – medijska pismenost, povijest hrvatske književnosti i kazališta, rodni studiji.
Objavljene zbirke poezije:
- Suhozid (2010.)
- Agavine kćeri (2012.)
- Plastron, osrčje (2015.)
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!
Kanconijer iz renesansnoga zaleđa
Ja bih bila bila tvoja Laura
da si ti bio mogao biti moj Petrarca.
Ovako su nas bili prerazmjestili u strmoj dijagonali,
između mlade murve i ostarjela kamena.
Nismo se bili mogli ni ugledati.
Crkvene pragove otplavilo je more
kad je ono smežuranim rukama
svuklo vlažno rublje s našeg bregovlja.
Između nas, krvarilo je bilo
tvrdoukoričeno sintaktičko srce
visokoga psihološkog ruskog realizma.
Ja sam se stoga dobrovoljno bila dala
vezati hladom kvrgavih pluskvamperfekata,
a tebe sam razriješila – iz kondicionala.
Više o autorici:
http://pressedan.unin.hr/lidija-dujic-pronadite-vlastitu-autenticnu-verziju-svoje-zivotne-price.html
https://gimnazija-fgalovic.hr/2018/12/03/razgovor-s-povodom-dr-sc-lidija-dujic/
Projekt je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.