Stihotron - Petar Gudelj

Projekt 26.11.2018. - 10.12.2018. Knjižnica Sesvete Stihotron
Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja 2017. na 10. Sesvetskom pjesničkom maratonu), na kojemu se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.
 
Četrdeset drugi predsjedatelj Republike stiha
od 26. studenoga do 10. prosinca 2018. godine
je suvremeni hrvatski pjesnik Petar Gudelj.

Petar Gudelj rođen je 29. rujna 1933. Podosoju. Diplomirao je 1959. komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje je i živio do 1990. kada se vraća u Hrvatsku.  Dobitnik je Goranovog vijenca 2002., Nagrade Tin Ujević 2002. i Plakete „Dobrojutro, more“, s pjesničkih susreta u Podstrani 2014. Osnovao Malu nakladničku kuću Sveti Jure 1997. godine.

Objavio je knjige:
  • Ruke, suze i čempresi, pjesme (1956.)
  • Isus je sam, pjesme (1961.)
  • Pas, psa, psu, pjesme (1967.)
  • Suhozidina, pjesme (1974.)
  • Tropi. Počela, pjesme (1976.)
  • Štit, poema (1979.)
  • Ilirika, pjesme (1980.)
  • Vrulja, pjesme (1982.)
  • Mit i med, pjesme (1982.)
  • Osmoliš, pjesme (1982.)
  • Vlkoe, poema (1983.)
  • Ilirika, izabrane pjesme na slovenskom (1984.)
  • Hesperidske jabuke, poema (1986.)
  • Europa na tenku, poema (1987.)
  • Vuk u novinama, izabrane pjesme (1988.)
  • Moja Imota, nebo, zemlja, ljudi, pjesnička proza (1991.)
  • Golubice nad jamama, sabrane pjesme (1993.)
  • Put u Imotu, pjesnička proza (1996.)
  • Po zraku i po vodi, pjesme (2002.)
  • Pelazg na mazgi, izabrane pjesme (2004.)
  • Zmija mladoženja, pjesme (2007.)
  • Za njom je koracala maslina, izabrane pjesme (2010.)
  • Duša tilu pjesme (2010.)
  • Sve što si donio iz planine, pjesme (2012.)
  • Da zađe Mjesec, da izađe Sunce, pjesme (2017.)
  • Imotska knjiga, pjesnička proza (2017.)
  • Europa na tenku, poema (2017.)
  • Munje i naranče (2018.)
 
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!

 
RUKA I U RUCI NARANČA
 
 
Crkve od kojih su ostala samo imena. Na koji kamen spu-
Stiti ime?
 
Procvjeta cvijet na moje oči. Tko me je to iz zemlje po-
gledao u oči?
 
Prepelica u travi svila gnijezdo, snijela jaja, izlegla ptiće.
Tko je naputio prepelicu?
 
Na mjestu gdje je bila crkva, zaustavila se u zraku. Zapje-
vala i kazala sve što je trebalo reći. Zapjevat će opet, za
sto godina.
 
Iz krstionice pije zalutala ovca. I za najveće suše, u krsti-
onici ostane kap vode. Za zalutalu ovcu.
 
U ljetnoj noći poleti krijesnica s ulomka oltarne ploče,
gdje je gorjela svijeća. To je svijeća odletjela u nebo. Po-
gledasmo za njom: uskoro će svanuti. Sviće.
 
U starohrvatskoj crkvi ojanjila se ovca. Iz crkve, sama,
dovela janje. Janje poskakuje pred materom, nebo puno
svijetlih oblaka. Tko je janjetu kazao gdje mu je kuća?
Tko mu je pokazao put?
 
Sve iz otoka: pšenica za tijelo, vino za krv, maslinovo ulje
za posljednje pomazanje. Mjesec izašao ispred otoka i 
zašao za nj. Nad njim i oko njega sama modrina. Bila i
bit će.
 
Zamirisala borova smola: je li se pred crkvom otvorio
bor? Je li kap borove smole izgorjela na suncu?
 
Puno kaćuna na ledini: da na tom mjestu nije bila sta-
rohrvatska crkva? Da kaćuni nisu njezini vjernici? Pogle-
daj kako su oborili glave.
 
Pogledaj naranču, kako je ispružila granu. Da to nije pru-