Stihotron - Predrag Vrabec
Stihotron je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete, tj. u Republici stiha (koja je svečano proglašena 20. travnja 2017. na 10. Sesvetskom pjesničkom maratonu), na kojemu se smjenjuju stihovi najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.
Devedeset deveti predsjedatelj Republike stiha
od 8 do 22. ožujka 2021. godine
je suvremeni hrvatski pjesnik Predrag Vrabec.
Predrag Vrabec rođen je u Čakovcu 21. travnja 1955. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog društva pisaca i Društva književnika Vojvodine. Bavio se konceptualnom umjetnošću, verbo-vizualnom poezijom, gestualnom poezijom, foničnom poezijom, kazalištem, izvodio perfomance. Objavljuje u raznim časopisima i na radiju. Zastupljen je u antologijama, panoramama i izborima poezije i proze. Konceptualne poetske radove objavljuje u časopisima. Pojedini poetski objekti i intervencije u prostoru rese njegov dom. U pripremi je rad na novome postavu koji uključuje rekonstrukciju postojećih radova i stvaranje novih. Trenutačno kao slobodni umirovljenik radi na projektu „Ranjeni jezik“ čije će sastavnice biti rukopis pjesama u prozi vezan za problematiku dekodiranja jezika, rukopis pjesama u prozi na kajkavskom dijalektu, rukopis pjesama u prozi usmjeren ka duhovnom izričaju kao i rukopis proze čija će tematika ostati tajnom do objave same knjige. Nakana mu je ponovo zakoračiti u konceptualne vode na način da će propitivati postojeće postupke ili uvoditi nove. Takovo postupanje dovoditi će do mentalnih slika koje će se moći opredmeti na različite načine. Intencija je i iskušati će se u medijima u kojima do sada nije bio involviran. Život će na koncu pokazati što će se uistinu zbiti. Treba znati da je nekada samo putovanje dostatno bez obzira na nakanu, želju što se nije opredmetila. Tada je i to putovanje dostatno jer predočuje kod putnika,, kod putovanja, kod samoga života. Detalj je uvijek cjelina, kao što je i cjelina uvijek detalj. Život/smrt obitava u krugu. Krug je savršena forma. Ona ponavlja svoju povijest i u trenutku kada uđe u eteričnost, uđe u zonu ne govora. Ne govor je govor. Mi ga ne poznajemo dok smo s ove strane limesa. S jedne strane obrubljen je životom a s druge strane smrću.
Do sada je objavio pet knjiga pjesama u prozi. Planira objaviti tri knjige pjesama u prozi i jednu knjigu proze. U doglednoj budućnosti će se vidjeti na kojem će se broju zaustaviti. To će knjige same pokazati. Njemu kao i svima koji će biti u potrazi za njegovim knjigama. U nakani čitanja tih knjiga mogu posjetiti knjižnice, pogledati popis izdanih knjiga i posuditi koju od njih.
Evo knjiga otvorenih vašim očima:
-Juriš lake konjice, pjesme u prozi, Biblioteka Quorum, Zagreb 1987.
-Stabla visine, pjesme u prozi, Celeber, Zagreb 2009.
-Ormarin, pjesme u prozi, Stajergraf, Zagreb 2010.
-Voljeti, pjesme u prozi, HDP Zagreb, 2013.
-Tijelo beskraja, pjesme u prozi, Meandarmedia, Zagreb 2019.
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!
O tome kako postati mala lokomotiva
Ležiš na krevetu. Oslonjena o plišanu modrinu. Pućkaš poput male lokomotive. Pod kapcima sanduci
ti mnogi.Puni vlakana, sjemenki, metala, topline i nešto oskudice. S vremena na vrijeme usnice ti se
pomaknu, propuste zrak, zvuk. Naizmjence izgovaraju rečenice: svijetlosti/tame, nježnosti/tuge.
Događaju se mali, sretni trenuci. Končane niti preplele su se sa nitima sjede ti kose. U snu isplela si
džemper od ljubavi što ga nosim kada odlazim u šume, ali i na otoke daleke. Prozračno je. Prohladno.
Tamo na pučini. Duboko u utrobi šume. Prati me vibracija. Vibracija tvoga srca.
Projekt je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.
Predrag Vrabec rođen je u Čakovcu 21. travnja 1955. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Član je Hrvatskog društva pisaca i Društva književnika Vojvodine. Bavio se konceptualnom umjetnošću, verbo-vizualnom poezijom, gestualnom poezijom, foničnom poezijom, kazalištem, izvodio perfomance. Objavljuje u raznim časopisima i na radiju. Zastupljen je u antologijama, panoramama i izborima poezije i proze. Konceptualne poetske radove objavljuje u časopisima. Pojedini poetski objekti i intervencije u prostoru rese njegov dom. U pripremi je rad na novome postavu koji uključuje rekonstrukciju postojećih radova i stvaranje novih. Trenutačno kao slobodni umirovljenik radi na projektu „Ranjeni jezik“ čije će sastavnice biti rukopis pjesama u prozi vezan za problematiku dekodiranja jezika, rukopis pjesama u prozi na kajkavskom dijalektu, rukopis pjesama u prozi usmjeren ka duhovnom izričaju kao i rukopis proze čija će tematika ostati tajnom do objave same knjige. Nakana mu je ponovo zakoračiti u konceptualne vode na način da će propitivati postojeće postupke ili uvoditi nove. Takovo postupanje dovoditi će do mentalnih slika koje će se moći opredmeti na različite načine. Intencija je i iskušati će se u medijima u kojima do sada nije bio involviran. Život će na koncu pokazati što će se uistinu zbiti. Treba znati da je nekada samo putovanje dostatno bez obzira na nakanu, želju što se nije opredmetila. Tada je i to putovanje dostatno jer predočuje kod putnika,, kod putovanja, kod samoga života. Detalj je uvijek cjelina, kao što je i cjelina uvijek detalj. Život/smrt obitava u krugu. Krug je savršena forma. Ona ponavlja svoju povijest i u trenutku kada uđe u eteričnost, uđe u zonu ne govora. Ne govor je govor. Mi ga ne poznajemo dok smo s ove strane limesa. S jedne strane obrubljen je životom a s druge strane smrću.
Do sada je objavio pet knjiga pjesama u prozi. Planira objaviti tri knjige pjesama u prozi i jednu knjigu proze. U doglednoj budućnosti će se vidjeti na kojem će se broju zaustaviti. To će knjige same pokazati. Njemu kao i svima koji će biti u potrazi za njegovim knjigama. U nakani čitanja tih knjiga mogu posjetiti knjižnice, pogledati popis izdanih knjiga i posuditi koju od njih.
Evo knjiga otvorenih vašim očima:
-Juriš lake konjice, pjesme u prozi, Biblioteka Quorum, Zagreb 1987.
-Stabla visine, pjesme u prozi, Celeber, Zagreb 2009.
-Ormarin, pjesme u prozi, Stajergraf, Zagreb 2010.
-Voljeti, pjesme u prozi, HDP Zagreb, 2013.
-Tijelo beskraja, pjesme u prozi, Meandarmedia, Zagreb 2019.
Izložbu možete pogledati i u digitalnom obliku!
O tome kako postati mala lokomotiva
Ležiš na krevetu. Oslonjena o plišanu modrinu. Pućkaš poput male lokomotive. Pod kapcima sanduci
ti mnogi.Puni vlakana, sjemenki, metala, topline i nešto oskudice. S vremena na vrijeme usnice ti se
pomaknu, propuste zrak, zvuk. Naizmjence izgovaraju rečenice: svijetlosti/tame, nježnosti/tuge.
Događaju se mali, sretni trenuci. Končane niti preplele su se sa nitima sjede ti kose. U snu isplela si
džemper od ljubavi što ga nosim kada odlazim u šume, ali i na otoke daleke. Prozračno je. Prohladno.
Tamo na pučini. Duboko u utrobi šume. Prati me vibracija. Vibracija tvoga srca.
Projekt je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.