Stroga mjera pjesničke slobode: poezija u prijevodu i prepjevu
Književni petak
10.11.2023. | petak
Gradska knjižnica
Početak događanja: 20:00
Galerija Kupola, 3. kat
Književni petak - iz povijesti
Facebook Književnog petka
Instagram Književnog petka
Književni petak
God. LXVIII. br. 1427
Gosti: Goran Čolakhodžić, Snježana Husić
Urednica i voditeljica: Anda Bukvić Pažin
Prijevod ili prepjev? Čiji duh zazivati, onaj strane ili onaj domaće književnosti? Što žrtvovati - zvučnost ili izvorni značenjski sadržaj? Koga baciti pod vlak - sebe ili pjesnika/inju?
Iako je već uobičajeno ovakve najave započinjati nizom pitanja, rad književnog prevoditelja, a pogotovo prevoditelja poezije, obilježen je upravo teškim i izazovnim pitanjima, dilemama i kompromisima, od kojih mnoga zadiru u samu smislenost takvog pothvata. Pa ipak, što bi bila naša ili koja god druga zapadna književnost bez Dantea, Goethea ili engleskih romantičara?
O (ne)razrješivim dvojbama prijevoda i prepjeva poezije, a posebno one vezanog stiha - s rimom i jasnim metrom - razgovarat će Snježana Husić, Goran Čolakhodžić i Anda Bukvić Pažin, a sebi i svim slušateljima pokušat će barem nešto od toga razjasniti pozivajući se na konkretne primjere iz tuđih i vlastitih objavljenih i neobjavljenih prepjeva. (A. B. P.)
Goran Čolakhodžić (Zagreb, 1990.) diplomirao je engleski i rumunjski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor je triju zbirki pjesama, dobitnik je Gorana za mlade pjesnike za 2015. i Nagrade "Mostovi Struge" (Sjeverna Makedonija) za 2017. Član je Hrvatskog društva pisaca. Od 2017. član je organizacijskog odbora pjesničkog festivala "Goranovo proljeće". Od 2017. jedan je od urednika projekta Besplatne elektroničke knjige (BEK) Društva za promicanje književnosti na novim medijima (od 2022. samo na prijevodnim naslovima). Književnim prevođenjem bavi se od 2014. godine. Za prijevod romana Solenoid Mircee Cărtărescua s rumunjskog jezika primio je Godišnju nagradu "Iso Velikanović" Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za 2022. Pored cjelovitih knjiga, preveo je i brojne pojedinačne pjesme (izbore), prozne i filozofske tekstove s rumunjskog i engleskog jezika.
Snježana Husić (Zagreb, 1969.) diplomirala je 1993. komparativnu književnost i talijanistiku. Nakon poslijediplomskog iz talijanske književnosti na Scuola Normale Superiore u Pisi (1994-97.) magistrirala je (2005.), doktorirala (2008.) i stekla zvanje docenta (2011.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je u izdavaštvu kao urednica, lektorica i korektorica. Na Odsjeku za talijanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta predavala je talijansku književnost i književno prevođenje (2000. - '22.). Povremeno surađuje sa Sveučilištem u Padovi, gdje drži predavanja i radionice književnog prevođenja. Od 2022. obavlja samostalnu djelatnost književne prevoditeljice, a od 2024. priznat joj je status samostalne umjetnice. Dobitnica je Nagrade “Nicoletta Quinto” Zaklade međunarodne nagrade “Galileo Galilei” za 1998. godinu, za područje povijesti talijanskog jezika. Dvostruka je dobitnica Godišnje nagrade “Josip Tabak” koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnih prevodilaca: za prozu (Michel Faber, Vatreno evanđelje, 2009.) i za književnost za djecu i mlade (Philip Pullman, Grimmove bajke za male i velike, 2015.). Piše za djecu i u suradnji s ilustratoricom Marijanom Jelić objavila je dvije slikovnice: Krilati servis i Kontesa Barica (2015.).
Anda Bukvić Pažin završila je studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2012. i doktorirala, s temom ženskih dnevnika i autobiografija. Bavi se audiovizualnim i usmenim prevođenjem, ali u posljednje vrijeme ponajviše radi na književnim prijevodima. Prevodi prozu i publicistiku s njemačkog i engleskog, i dobitnica je nagrade Ministarstva kulture Iso Velikanović za najbolji prijevod romana u 2018., za roman Manji smo boemi irske autorice Eimear McBride. Redovito piše književne kritike i prikaze za književne i kulturne portale, i bavi se poticanjem čitanja i literaturom za najmlađe - najviše slikovnicama - iz teorijske, praktične i traduktološke perspektive. Radi kao lektorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predaje kolegije iz suvremenoga engleskog jezika i prevođenja. Članica je Upravnog odbora DHKP-a u trećem mandatu, 2022. izabrana za podpredsjednicu. Vodi i osmišljava niz prevodilačkih programa, okruglih stolova i tribina, među kojima ističe programe koji su usmjereni povećanju vidljivosti prevoditeljskog poziva te one koji su usmjereni razvoju publike i edukaciji.