Suvremeni imperativ ljepote
Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti
Facebook Književnog petka
Instagram Književnog petka
Književni petak
God. LXVI. br. 1421
Od grčkih se izvora pojam lijepoga vezivao uz smisao kozmosa koji je podrazumijevao harmoniju (kozmos je skladno uređen), pa riječ "kozmetika" danas označava radnje dovođenja lica i tijela u skladnu formu, nasuprot viškovima i nepravilnostima (deformacijama, asimetrijama, disproporcionalnostima). S druge strane, u pojedinim se umjetničkim pokretima modernizma razvila afirmacija "ružnoga" kao protesta kozmičkoj ljepoti, odnosno umjetnost je izražavala važnost upravo tih "viškova" i "nepravilnosti" koji odstupaju od kanona ljepote, a u kojima se događa smisao umjetnosti kao emancipacijskog zahtjeva za autentičnošću.
Na tribini će biti zastupljeni različiti pogledi na transformaciju mišljenja lijepoga danas, a sudionici će raspravljati na koje se sve načine imperativ ljepote reflektira u umjetnosti i estetskoj medicini. (G. S.)
Sudionici: Željana Bolanča, Frano Dulibić
Urednik i voditelj Književnog petka: Goran Sunajko
Prijave za dolazak u knjižnicu na: https://tinyurl.com/44jw24nx do četvrtka, 14. listopada ili do popunjenja mjesta.
Događaj će se prenositi i putem interneta - Youtube kanala Knjižnica grada Zagreba (https://www.youtube.com/user/KnjizniceZagreba), a link će se objaviti i na Facebooku Književnog petka.
Izbor literature:
- ON ugliness / edited by Umberto Eco ; translated from Italian by Alastair McEwen. - London : Harvill Secker, 2007.
- POVIJEST ljepote / priredio Umberto Eco ; [prevela s talijanskoga Vanda Mikšić]. - Zagreb : Hena com, 2004.
- ADORNO, Theodor Wiesengrund. Estetička teorija. Beograd : Nolit, 1979.
- DESSOIR, Max. Estetika i opća nauka o umjetnosti. Sarajevo : "Veselin Masleša", 1963.
- GRLIĆ, Danko. Estetika. Zagreb : Naprijed, 1974-1979.
- ORTEGA y Gasset, Jose. Dehumanizacija umjetnosti i drugi eseji. Zagreb : Litteris, 2007.
- PAĐAN, Zvonko. Estetika ružnoga u arhitekturi. Zagreb : Školska knjiga, 2008.
- PAREYSON, Luigi. Estetika : teorija formativnosti. Zagreb : Demetra, 2008.
- SUNAJKO, Goran. Estetika ružnoga. Zagreb : Naklada Breza, 2018.
- ŽMEGAČ, Viktor. Strast i konstruktivizam duha : temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća. Zagreb : Matica hrvatska, 2014.
O sudionicima:
Željana Bolača – dermatovenerologinja čiji su glavni interesi dermatologija, dermatološka onkologija i korektivna dermatologija. U području estetskih zahvata najviše ju zanimaju tretmani namijenjeni poboljšanju i očuvanju kvalitete kože i remodeliranju lica. Pohađala edukaciju iz trihologije te estetske medicine. Članica je Hrvatskog društva dermatovenerologa, Europskog društva dermatovenerologa (EADV) i Internation Dermoskopy Soscitey (IDS), dopredsjednica je Hrvatskog društva za estetiku lica.
Frano Dulibić – povjesničar umjetnosti i etnolog, redoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavljuje znanstvene i stručne radove, sudjeluje na simpozijima, kao suradnik radi na znanstvenim projektima i priređuje izložbe. Objavio je knjige Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940. (2009.), Oto Reisinger (2008.), Slikarstvo Vladimira Varlaja (2011.) i Omer Mujadžić (2015.). Istražuje i piše o hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća, karikaturi, ilustraciji, plakatu, stripu i skulpturi.
Goran Sunajko – filozof i politolog, naslovni docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža od 2005., u kojem je član uredništva Hrvatske opće enciklopedije, Filozofskog leksikona, Hrvatskog biografskog leksikona, Leksikona književno-kulturnog nazivlja i drugih izdanja, te izvršni urednik Ekonomskog leksikona. Diplomirao je i magistrirao politologiju na Fakultetu političkih znanosti te doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskog filozofskog društva, Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo, član Organizacijskog odbora Dana Frane Petrića u Cresu te član uredništva znanstvenih časopisa Synthesis philosophica, Filozofska istraživanja i Studia lexicographica. Objavio je četiri knjige, od kojih tri udžbenika, 25 znanstvenih radova, preko 400 enciklopedijskih članaka iz filozofije i politologije te je urednik pet knjiga.