Tko se krije u Šumi Striborovoj?

Izložba posvećena mitološkim motivima iz Regoča i Šume Striborove, nadahnuta ilustracijama
Cvijete Job.

Zavirite u izlog knjižnice!

Pripovijetka Regoč pisana je u duhu narodne priče i građena na oprečnosti, dok je Šuma Striborova najpoznatija i najčešće objavljivana od ukupno osam priča iz zbirke Priče iz davnine.

Likovi iz bajki Ivane Brlić-Mažuranić zadržali su ime i poneku fizičku ili karakternu crtu slavenskih mitoloških bića, no ipak su preobraženi, prilagođeni svijetu autoričine bajke.

Ivana Brlić Mažuranić (1874 – 1938) pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Književni vrhunac ostvarila je u zbirci od osam bajki u kojima radnju pokreću likovi preuzeti iz slavenske mitologije, koje je autorica stilizirala davši im sasvim određene osobine (Priče iz davnine, 1916). Posluživši se oblikom bajke, s pomoću fantastike stvara autonomni svijet davnine u kojem se mitska slika svijeta spaja sa secesijski stiliziranom slikom vremena, prostora, likova i događaja. Kao ugledna spisateljica bila je četiri puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937. izabrana, kao prva žena u nas, za dopisnoga člana JAZU. Zarana je proglašena »klasičnim piscem« i »hrvatskim Andersenom«; djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradbama. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija »U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić«.
                                                                        Izvor: Brlić-Mažuranić, Ivana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021.