Tolerancija je zajedništvo: izložba plakata Borisa Ljubičića

Izložbu plakata dizajnera Borisa Ljubičića pod nazivom „Tolerancija je zajedništvo“ predstavljamo vam u suradnji s Festivalom tolerancije. Izložba se bavi važnom temom za suvremena multikulturna društva, a postavljena je uoči 16. studenoga, Međunarodnog dana tolerancije koji se kontinuirano obilježava od 1996. godine. Taj dan Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je danom tolerancije i pozvala države članice da ga obilježavaju kako bi podigli svijest građana o važnosti poštivanja i uvažavanja različitosti. Ugledni hrvatski dizajner Boris Ljubičić dizajnirao je originalne plakate s porukom o važnosti tolerancije i uvažavanja među ljudima bez obzira na različitosti. Izložba je nastala u suradnji s Uredom Visokog predstavnika za izbjeglice u Hrvatskoj (UNHCR Hrvatska). Prema riječima Annae Rich, njihove predstavnice u Republici Hrvatskoj, plakatima se želi „potaknuti dijalog o ljudima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove“, a ovaj program „može doprinijeti boljem međusobnom razumijevanju između učenika izbjeglica i njihovih novih domaćina, što će pridonijeti uključivijim društvu“. Naime, izložba je dio programa “Artematizacija - umjetnost razumijevanja” koju organizira Festival tolerancije s UNHCR-om, Agencijom UN-a za izbjeglice, a financijski ga podržava i Grad Zagreb. 

Potreba za ovakvim programima i aktivnostima, koji potiču razumijevanje i prakticiranje tolerancije, osobito dolazi do izražaja u suvremenim multikulturnim društvima zbog neprestanih migracijskih kretanja stanovništva, poticanih različitim uzrocima od ratova, siromaštva i gladi do potrebe za usavršavanjem i stjecanjem novih spoznaja te profesionalnih i osobnih iskustava. Mozaik različitosti kultura, jezika, običaja, mentaliteta, interesa i dr. otvara i niz pitanja te problema u društvima primitka migranata. Kako bi suvremeni svijet bio mjesto što ugodnije za suživot različitih ljudi, osim same svjesnosti o postojanju kulturnih i društvenih razlika među ljudima, puno su važniji načini percepcije tih razlika. Osim načina percepcije značajni su i načini akumulacije informacija o različitosti onog „drugog“ i različitog, koji nije iz moje kulture te društvena interakcija koja se odvija u skladu s tim stečenim znanjima i percepcijama pripadnika neke zajednice ili društva. Zbog navedenog, društvenu znanost zanima iznalaženje mogućih načina mirnog  prevladavanja ljudske sklonosti da se na nepoznate razlike reagira negativno, odnosno zlonamjerno i netolerantno, a nerijetko i agresivno. Često sama spoznaja i svijest o različitosti bez dovoljne informiranosti i tolerantnosti nije dovoljna za prevladavanje netolerantnog, a nerijetko i agresivnog ponašanja. Stoga društva potiču i razvijaju toleranciju ili prosocijalno ponašanje, odnosno stavove, prema nekome ili nečemu te načine „postupanja s ljudima, idejama ili stvarima“ kojima se dopušta ravnopravno postojanje (Krizmanić, 2015:31). Može se reći da „opća razina tolerancije u nekom društvu ovisi u određenoj mjeri i o postignutoj civilizacijskoj razini toga društva.“ (Krizmanić, 2015:45) Tolerancija štiti pripadnike neke zajednice ili društva od nepoželjnih reakcija onih s kojima dijele svakodnevicu te ljudima omogućuje suživot i s onima koje smatraju nepoželjnima.  

No, tolerancija je termin koji se često i zloupotrebljava da bi se opravdalo tuđe neprimjereno ponašanje. Drugim riječima, tolerancija ima svoje granice koje se odnose na to da ne trebamo biti tolerantni prema iskorištavanju, manipuliranju i zlostavljanju drugih ljudi, niti trebamo dopustiti takvo zlonamjerno ponašanje drugih prema sebi samima. Također, „ne trebamo tolerirati ono što nas kod nekoga smeta, a što ta osoba može kontrolirati“ (Krizmanić, 2015:141). Kad govorimo o (ne)toleranciji u kontekstu suvremenih društava, onda se to može odnositi na rasnu, vjersku, etničku, nacionalnu, političku, seksualnu, rodnu i druge oblike društvene tolerancije, snošljivosti ili trpeljivosti.

Uz izložene plakate, predstavljamo vam u prostoru Studijske čitaonice izbor znanstvenih i stručnih tekstova o toleranciji iz časopisa društvenih i humanističkih znanosti koje Knjižnica Božidara Adžije sadrži u svom bogatom fondu. Tako primjerice možete prelistati i čitati o toleranciji u Političkoj misli, Filozofskim istraživanjima, Društvenim istraživanjima, Erasmusu, Reviji za sociologiju i dr. časopisima. Istodobno u prostoru knjižnice vidljive su izdvojene knjige sa zanimljivim naslovima koji se bave (ne)tolerancijom u različitim aspektima društvenosti. Imamo i iznenađenje za one koje smo posebno zainteresirali za ovu važnu društvenu temu. 

Autorica koncepta i postava izložbe: dr.sc. Marina Putnik
 

Izvori:

1. KRIZMANIĆ, Mirjana. O toleranciji : koliko smo tolerantni u obitelji, na poslu, u društvu. Zagreb : V.B.Z., 2015.

2. SAMOVAR, Larry A.; Porter, Richard E.; McDaniel, Edwin R. Komunikacija između kultura. Jastrebarsko : Naklada Slap, 2013.

3. Festival tolerancije - JFF Zagreb. URL: https://www.festivaloftolerance.com/news/boris-ljubicic-dizajnirao-originalne-plakate-za-osnovne-skole (2024-08-02)

4. UNHCR. URL: https://www.unhcr.org/hr/13917-unhcr-hrvatska-i-festival-tolerancije-predstavili-izlozbu-plakata-artematizacija-umjetnost-razumijevanja-uglednog-dizajnera-borisa-ljubicica.html (2024-08-02)