Tomislav Hršak, Anja Leko i Vesna Salamon (Rohaček): Privremeno
Čovjekova potreba za racionalizacijom i objašnjavanjem stvari, njihovim približavanjem i definiranjem, od početka pokazuje nagon za razumijevanjem, kako šire okoline, tako i vlastite pozicije u njoj. Umjetnost oduvijek ide u korak sa spomenutim procesom istraživanja, sabiranja znanja i spoznaja o neobjašnjivim i nedokučivim fenomenima koji uključuju elementarna pitanja o čovjekovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ovom izložbom premošćuje se linearni vremenski slijed te se, ovisno o autorovom pristupu, univerzalno povezuje s intimnim na više razina. Pri tome zajedničku sponu čine luminacija i svjetlosne igre koje stvaraju ugođaj eteričnosti i transcendentalnosti, razvijajući u prostoru različite suodnose materijalnog i nematerijalnog, vidljivog i nevidljivog svijeta. Postav u sebi sažima pripovijedanje o konceptu vremena i prostora, evocirajući početke, ono ljudsko i prirodno, kao i problematiku zagušene suvremene komunikacije i brze izmjene poruka, do njezinog svojevrsnog opuštanja i smirenja u svemirskom prostranstvu. Ono što je za Anju Leko arhetipski, mistično i nedokučivo, pretače se u pokušaj racionalizacije, sabiranja i mapiranja trenutaka u radu Tomislava Hršaka, a u konačnici transformira kod Vesne Salamon, raspršujući se u svjetlosnim miljama udaljene sfere.
Anja Leko
Ideja povratka prirodi je utjelovljena u tri hiperdimenzionirane figure od pleksiglasa koji ima svojstvo provođenja svjetlosti. Da bi si objasnila svijet i djelovanje čovjeka u njemu, Leko isprva radi kolaže i skice svakodnevnih situacija s ljudskim i životinjskim protagonistima, smještajući ih u snovite ambijente nalik tradiciji ilustriranja basni. Apstrahiranjem suvišnog i promjenom medija nastaju antropomorfna bića koja su na prvi pogled u neshvatljivoj interakciji, posebice s obzirom na čovjekovu mogućnost verbalizacije misli i osjećaja, čime se dodatno mistificira per se čovjeku nerazumljiva životinjska komunikacija. Ogrnuvši figure specifičnim sjajem, Leko naglasak stavlja na estetski i vizualni doživljaj. Iako su inspiracija za nastanak rada ljudi koji okružuju autoricu, proučavanje mijena njihovih karaktera i na širem planu čovjekova komunikacija s prirodom, ne smijemo zaboraviti da je mimezis uvijek u suštini arteficijelan, što je i autoričina misao vodilja kada u postavu, imitirajući prirodu, svjesno koristi umjetne materijale i podloge.
Tomislav Hršak
Simulacijom dnevnog boravka Hršak se indirektno referira na dnevnu funkciju galerije kao čitaonice i prostora u kojemu ljudi borave, a izloženi kauč, osim što je simbol autorova stvaralaštva, s obzirom da je na njemu promišljao o svojim radovima, svojevrsni je ready made predmet koji mijenja semantiku postava kada se koristi. Nasuprot kauču nalazi se ormarić ispunjen predmetima i alatima za svakodnevnu upotrebu, a na bijeloj površini zida Hršak komponira reljefe, manje skulpture i fotografije proizašle iz crteža, koji su istodobno projicirani preko njih, čime se virtualno prelijeva u materijalno u formi video-reljefa. Projekcije na kojima se izmjenjuju razne skice, tekstovi i narodne poslovice održavaju kontakt s tradicijom, dok odabir medija otvara polje tijeka misli koje sve više reflektira način suvremene komunikacije i brze kaotične izmjene informacija. Autor se poigrava projiciranjem sadržaja na plohe različitih profila, boja i dimenzija, što utječe na refleksiju i apsorpciju svjetla, dovodeći u pitanje činjenicu da kada projekcije nisu upaljene, rad niti ne postoji. Hršak razrađuje i nadopunjuje koncept posljednje dvije godine mapirajući trenutke, koji naknadno odražavaju određenu poziciju i stanje u kojem se autor nalazio.
Vesna Salamon (Rohaček)
Prvi rad čine grafike izložene u light boxevima u tri dijela: likovni prikaz imaginarnog nebeskog tijela je dopunjen vlastitom biografijom i pseudo-astronomskim specifikacijama, uz logotipove internetskih video igara koje su izvorište autoričina rada. Upotrebom tradicionalne tehnike kao što je grafika dubokog tiska priziva se duh prošlosti koji u novom kontekstu i svjetlosnoj kompoziciji signalizira budućnost. Specifikacija, osim što upućuje na istraživanje drugih svjetova, legitimira postojanje imaginarnog nebeskog tijela, dok uvođenje leksika internetskih igara u pseudo-znanstveni diskurz označuje autoričinu znatiželju i dječju zaigranost. Iskustvo posjeta svemirske postaje na Sjevernom polu pripomoglo je u formiranju interesa za znanstveni diskurz, kao i fenomeni poput lomljenja svjetlosti, opažanja boja ili frekvencije zvuka.
Uz grafike, drugi izloženi rad je staklena skulptura u poznatoj formi Haribo bombona i dio je serije koju autorica razvija posljednje dvije godine. Na tijelo gumenog bombona nalijepljen je autoričin autoportret koji u takvoj zaleđenoj simbiozi poprima zastrašujuć karakter. Na taj način upozorava kako tipiziranje i reproduciranje istog modela poništava individualnost, što je kritika upućena društvu u kojem živimo. Upotrebom elemenata popularne kulture iskazuje se želja za komunikacijom sa širom publikom, no esencija rada ne leži u prepoznavanju populističkog motiva, već kroz njega Salamon donosi narativ o samoći i otuđenju. U konačnici, u radovima se povezuje univerzalno s intimnim, a sveprisutni motivi u osobno teškim vremenima transformiraju se u mjesta promišljanja i autoričina eskapizma.
(iz teksta Petre Šarin i Anje Tomljenović)
Životopisi umjetnika/ca
TOMISLAV HRŠAK
Tomislav Hršak rođen je 10. lipnja 1992. godine oko 2 sata i 25 minuta u Zagrebu. Završio je Školu za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok na smjeru grafičkog dizajnera 2011. godine te iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Trenutačno je na završnoj godini diplomskog studija na nastavničkom odsjeku na smjeru kiparstvo u klasi izv. prof. art Daniela Kovača.
Kontakt: tomy.hrsak@gmail.com
ANJA LEKO
Anja Leko rođena je 26. lipnja 1991. godine u Zagrebu. Nakon završene gimnazije upisuje nastavnički smjer na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje završava preddiplomski studij te je trenutno na drugoj godini diplomskog studija odsjeka Likovne kulture na smjeru slikarstvo. Do sada je sudjelovala na nekolicini likovnih radionica i kolonija te skupnih izložbi u Hrvatskoj. Suosnivačica je i članica udruge Prirodno-umjetnički kružok.
Kontakt: leko.anja@gmail.com
VESNA SALAMON (ROHAČEK)
Vesna Salamon (Rohaček) rođena je 1985. godine u Zagrebu. Godine 2010. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Nastavničkom odsjeku, na Katedri za grafiku, u klasi izv. prof. art. Ines Krasić te stekla akademski naziv mag. educ. art. Usavršavala se na Akademiji Jan Matejko u Krakovu, a trenutačno završava drugu godinu post-master studija na Royal Institute of Art u Stockholmu. Godine 2015. bila je dobitnica nagrade publike na T-HTnagrada@msu.hr, a 2016. hrvatska predstavnica na Moscow International Biennale for Young Art. Sudjelovala je na više od četrdeset izložbi i performansa u Hrvatskoj i inozemstvu. Redovna je članica HDLU-a, UPUH-a te The Swedish Printmakes's Association.
Kontakt: vrohacek@gmail.com