Tri talenta Damira Karakaša

Ovaj Književni petak bit će posvećen životu i radu iznimnog umjetnika Damira Karakaša. Afirmiran kao književnik, u javnosti je manje poznato da ima i talent za likovno izražavanje, kao i za glazbu. Svatko od nas sjeća se neke osobe iz mladenačke faze života koja je imala razne talente, no poznajemo samo rijetke koji su doista svoje talente i razvili. Stoga će biti zanimljivo razgovarati o talentima, o odnosu razvoja talenta i motivacije za stvaranje, o osjetilima i načinima na koje ih koristimo. Dotaknut ćemo se i recentnije produkcije Karakaševog književnog rada, kao i činjenice sve brojnijih prijevoda njegovih djela na razne jezike.
 
Povod za bavljenje ovom temom bila je misao Damira Karakaša koju je izrekao u jednom od naših razgovora: „Imati talent ujedno znači imati odgovornost prema njemu.“ Osim što ćemo kroz projekciju imati priliku vidjeti Karakaševe crteže, nastojat ćemo ga nagovoriti i da zasvira harmoniku. (D. B.)
 
 
Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Nekoliko godina radio je u Zagrebu i Splitu kao novinar, od 2001. živi u Bordeauxu u Francuskoj, a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se uzdržava sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studira i francuski jezik, izvodi performanse te izlaže konceptualne radove. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Kino Lika, Eskimi i Pukovnik Beethoven, romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon, Sjećanje šume, Proslava i Okretište. Dobitnik je domaćih i stranih književnih nagrada (tportal, Fric, Kočićevo pero, Premio Itas, Meša Selimović…). Knjige su mu prevođene na desetak jezika. Otac je triju kćeri. Živi u Zagrebu.
 
Frano Dulibić diplomirao je povijest umjetnosti i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Od 1993. godine radi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Bavi se istraživanjima hrvatskog slikarstva prve polovice 20. stoljeća, poviješću karikature, ilustracije, stripa, animiranog filma te spomenicima kao i drugim intervencijama u javnom prostoru. Objavljuje znanstvene i stručne radove i knjige („Povijest karikature u Hrvatskoj do 1940.“ (2009.), „Oto Reisinger“ (2008.), „Slikarstvo Vladimira Varlaja“ (2011.) i „Omer Mujadžić (2015.)). Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima i priređuje izložbe.